Self-Regarding / Other-Regarding Acts: Some Remarks: Postupci koji se tiču nas samih / postupci koji se tiču ostalih: neka zapažanja

Prolegomena 5 (2):193-207 (2006)
  Copy   BIBTEX

Abstract

U svome spisu O slobodi, John Stuart Mill predstavlja svoje poznato načelo nenanošenja štete na sljedeći način: “… samozaštita [je] jedina svrha zbog koje se čovječanstvo, pojedinačno ili kolektivno, ima pravo miješati u slobodu djelovanja svakog od svojih članova. […] On je odgovoran društvu samo za ono svoje ponašanje koje se tiče ostalih. […] Pojedinac je neograničeni gospodar nad samim sobom, nad svojim tijelom i dušom.” Dakle, postoji razlika između postupaka koji se tiču nas samih i postupaka koji se tiču ostalih, te moralnoj kritici podliježu samo postupci koji se tiču ostalih. Međutim, iako se svi postupci na neki način tiču nas samih, nije jasno postoje li bilo koji postupci koji su isključivo takvi. Postoje i dvije dodatne poteškoće. Kao prvo, ‘pojedinac’ može i ne biti pojedinačna osoba; samo-određujuće zajednice, barem kada su sposobne samostalno odlučivati, također su ‘pojedinci’ u ovome smislu. Kao drugo, tvrdi se da se klase postupaka, djelatnosti i načina postupanja opravdavaju drukčije nego pojedinačni postupci. Koje su, dakle, granice koje ‘drugi’ imaju kako bi se ‘zaštititili’ od kojih ‘pojedinaca’ te koja prava na postupanje i zaštitu oni imaju? Ako je izvor opravdanja, u konačnoj raščlambi, zaštita ili obrana, što se – i zašto – treba ili mora zaštititi? Gdje leži crta razgraničenja između postupaka koji se tiču nas samih i postupaka koji se tiču ostalih? U našem vremenu, kao i u Millovu, nailazimo na mnoge situacije u kojima je takva crta potrebna, ali je teško odrediva ili ustanovljiva. Jedan takav primjer, slučaj istospolnih brakova, dodatno se ispituje u ovome članku.In his essay On Liberty, John Stuart Mill presents the famous harmprinciple in the following manner: “[…] the sole end for which mankind are warranted, individually or collectively, in interfering with the liberty of action of any of their number, is self-protection. […] The only part of the conduct of anyone, for which he is amenable to society, is that which concerns others. […] Over himself, over his own body and mind, the individual is sovereign.” Hence, there is a distinction between self-regarding and other-regarding acts, and only the latter are subject to moral criticism. However, while all acts are in some way selfregarding, it is not clear if there are any which are exclusively so. There are two additional difficulties. First, the “individual” may not be an individual person; self-determining communities, at least when they have the ability to decide for themselves, are also “individuals” in this sense. Second, it is claimed that groups of acts have a different kind of justification from single acts. So what are the limits which “others” have in order to protect themselves from what “individuals” do, and what are their rights to do and to protect? If, in the final analysis, protection or defense is a source of justification, what should or must be protected, and why? Where does the demarcation line between self-regarding and other-regarding acts lie? In our age, as in Mill’s, we encounter many situations where such a line is needed, yet is hard to determine or establish. One such example, the case of same-sex marriages, is further explored in this paper

Links

PhilArchive



    Upload a copy of this work     Papers currently archived: 90,616

External links

Setup an account with your affiliations in order to access resources via your University's proxy server

Through your library

Similar books and articles

Schopenhauerova kritika Kantove etike.Jasenka Frelih - 2010 - Filozofska Istrazivanja 30 (4):649-654.
Igra Odgojivosti U Općeprihvaćenom.Ankica Cakardic - 2005 - Metodicki Ogledi 12 (1):9-17.
Umjetnost, znanje, svjedočanstvo.Iris Vidmar & Elvio Baccarini - 2010 - Synthesis Philosophica 25 (2):333-348.
Tijelo i tehnologija. Prilog bioetičkoj raspravi o sportu.Ivana Zagorac - 2008 - Synthesis Philosophica 23 (2):283-295.
Odgoj i pluralizam.Milan Polić - 2006 - Filozofska Istrazivanja 26 (1):27-36.
Argument enkulturacije kao doprinos njegovanju tolerancije.Predrag Režan - 2008 - Filozofska Istrazivanja 28 (1):125-136.
Etika vrlina.Boran Berčić - 2008 - Filozofska Istrazivanja 28 (1):193-207.
Waga Taikenteki Kyoikuron.Koji Nakano - 1985 - Iwanami Shoten.
Bioetika, dostojanstvo čovjeka i refleksivni sud.Kurt Walter Ziedler - 2008 - Synthesis Philosophica 23 (2):215-223.

Analytics

Added to PP
2015-02-04

Downloads
2 (#1,634,744)

6 months
1 (#1,040,386)

Historical graph of downloads
How can I increase my downloads?

Author's Profile

Jovan Babic
University of Belgrade

Citations of this work

No citations found.

Add more citations

References found in this work

No references found.

Add more references