Glazba ima važnu ulogu za adolescente jer se u tom životnom razdoblju oblikuju osobni i društveni identiteti, ali izgrađuju i glazbene preferencije. U okviru ovoga rada provedeno je online anketiranje koje je obuhvatilo 200 sudionika, odnosno učenika osnovnih općeobrazovnih škola iz pet hrvatskih županija u dobi od 13 i 14 godina. Cilj istraživanja bio je doznati glazbene preferencije učenika te utječu li sociodemografske varijable i nastava glazbe na njihove preferencije. Djevojčice su iskazale nešto veću sklonost prema svim ponuđenim vrstama glazbe, (...) a posebice prema popularnoj glazbi. Sudionici čiji se roditelji bave glazbom značajno su skloniji umjetničkoj i popularnoj glazbi. Kada je u pitanju mjesto življenja, značajne razlike uočene su kod sklonosti rock glazbi koja je značajno viša kod sudionika iz grada. Sudionici koji procjenjuju da postoji utjecaj nastave glazbe i oni koji kod kuće slušaju skladbe s nastave značajno češće izvještavaju o interesu za umjetničku glazbu. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu većeg angažmana učitelja glazbe i roditelja u stjecanju glazbenih preferencija djece, posebice prema kvalitetnoj glazbi. Music plays an important role for adolescents since personal and social identities are formed during this period of life, but they also build musical preferences. Within this paper, an online survey was conducted, which included 200 respondents, i.e. primary school students from five Croatian counties aged 13 and 14. The aim of the research was to find out the musical preferences of students and whether sociodemographic variables and music teaching influence their preferences. The girls showed a slightly greater preference for all types of music offered, and especially for popular music. Respondents whose parents are involved in music are significantly more inclined to artistic and popular music. When it comes to place of residence, significant differences were observed in the preference for rock music, which is significantly higher among respondents from the city. Respondents who estimate that there is an impact of music teaching and those who listen to compositions from classes at home report an interest in art music significantly more often. The results of the research indicate the need for greater involvement of music teachers and parents in acquiring children’s musical preferences, especially towards quality music. (shrink)

U novije vrijeme smatra se da učitelji imaju ključnu ulogu u suočavanju s problemom vršnjačkog nasilja, a za kvalitetne intervencije važna je kompetentnost učitelja. Cilj ovog istraživanja je ispitati odnos kompetentnosti i percipirane ozbiljnosti nasilne situacije u predviđanju intervencija učitelja u slučajevima vršnjačkog nasilja. Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku učitelja osnovnih škola u Republici Hrvatskoj, prosječne dobi 43 godine. Za prikupljanje podataka, uz upitnik sociodemografskih karakteristika, korištene su Vinjete te Skala samoprocjene kompetentnosti za rad učitelja na problemima vršnjačkog (...) nasilja. Uz analizu temeljnih odrednica kompetentnosti utvrđeno je da će učitelji koji su kompetentniji procjenjivati nasilje ozbiljnije od svojih manje kompetentnih kolega, a oni koji nasilje percipiraju ozbiljnije češće će i intervenirati. Rezultati pokazuju da kompetentnost ima značajnu prediktivnu ulogu u predviđanju intervencija, a u tom odnosu ozbiljnost nasilja ima moderatorski efekt. Najnižu vjerojatnost intervencije imaju učitelji s niskom kompetentnosti i niskom percepcijom ozbiljnosti nasilja, a najvišu vjerojatnost intervencije imaju učitelji koji imaju visoke razine kompetentnosti i procjenjuju nasilje ozbiljnim. Uz temeljno određenje kompetentnosti, ovaj rad nudi i relevantne smjernice za edukaciju učitelja. In recent times, teachers are considered to play a key role in dealing with the problem of peer violence and their competence is very important for quality interventions. The aim of this study was to examine the relationship between competence and perceived severity of a violent situation in predicting teacher intervention in cases of peer violence. The research was conducted on a nationally representative sample of primary school teachers in the Republic of Croatia, average age 43 years. In addition to the socio-demographic characteristics questionnaire, data was collected via Vignettes and the Self- Assessment Competence Scale for Teachers’ Work on Peer Violence Problems. In addition to the analysis of the basic determinants of competence, it was found that teachers who are more competent will assess violence somewhat more seriously than their less competent colleagues, and those who perceive violence more seriously will also intervene more often. The results show that competence has a significant predictive role in predicting interventions, and in this respect the severity of violence has a moderating effect. Teachers with low competence and low perception of the severity of violence have the lowest probability of intervention, and teachers with high levels of competence who assess violence as serious have the highest probability of intervention. (shrink)

Zbog pandemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, u proljeće 2020. godine u Republici Hrvatskoj nastupilo je potpuno zatvaranje koje je uključivalo i mjeru obaveze prelaska nastavnog procesa na svim razinama obrazovanja iz učioničke nastave u nastavu na daljinu. Obilježja koja je učenje u visokom obrazovanju poprimilo tijekom potpunog zatvaranja odgovaraju obilježjima karakterističnima za online učenje. S ciljem utvrđivanja stavova studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prema online učenju i čimbenika tih stavova, proveli smo kvantitativno istraživanje. Podatke smo pritom prikupljali (...) metodom ankete na prigodnom uzorku putem interneta. Rezultati su pokazali da studenti imaju blago negativan stav prema online učenju, s tim da su pozitivnijeg stava bili studenti koji su se prije epidemije učestalije koristili alatima za online učenje. Primjenom modela prihvaćanja tehnologije potvrdili smo indirektnu povezanost percipirane lakoće korištenja alatima za online učenje i stava prema online učenju s jakim efektom medijacije percipirane korisnosti online učenja. Due to COVID-19 pandemic caused by the virus SARS-CoV-2, in the spring of 2020 Republic of Croatia imposed a lockdown, which included a measure of transferring the educational process on all educational levels from classroom to distance education. Characteristics of learning in higher education during the lockdown were identical to those pertaining to online learning. Aiming to determine the attitudes of students of Josip Juraj Strossmayer University of Osijek towards online learning and the factors affecting their attitudes, we have conducted a quantitative research. In so doing, we have collected the data using the surveying method on a convenient sample via Internet. The results have shown that students have a slightly negative attitude towards online learning, provided that students who have used online learning tools more frequently before the pandemic have a more positive attitude towards it. By applying the technology acceptance model, we have confirmed the indirect correlation between the perceived ease of use of online learning tools and the attitude towards online learning with a strong mediation effect of perceived usefulness of online learning. (shrink)

Istraživanje daje uvid u glavne dimenzije i aspekte roditeljskog ponašanja roditelja djece s poremećajem iz spektra autizma s obzirom na prisutnost/neprisutnost nepoželjnih ponašanja djece, temeljem samoprocjene. Istraživanje je provedeno na uzorku od N=121 roditelja djece s PSA iz Dalmacije. Rezultati su ukazali na prisutnost restriktivne kontrole i kažnjavanja kada su prisutna nepoželjna ponašanja, dok roditelji čija djeca nemaju nepoželjna ponašanja pokazuju više autonomije za svoje dijete, imaju veće roditeljsko znanje i primjenjuju induktivno rezoniranje. U raspravi se ističe značaj osobnih karakteristika (...) roditelja i partnerstva, kvalitete podrške te znanstveno utemeljenih intervencija i roditeljskog znanja za roditeljsko ponašanje. Predlažu se smjernice za učinkovite intervencije na nepoželjna ponašanja djeteta te poželjne odrednice roditeljskog ponašanja. Također, navode se ograničenja provedenog istraživanja i prijedlozi za buduća istraživanja. The research provides insight into the main dimensions and aspects of behavior of parents of children with autism spectrum disorder with regard to the presence/absence of challenging behavior patterns in children, according to the parents’ self-assessment. The research was conducted on a sample of N=121 parents of children with autism spectrum disorder from the Croatian region of Dalmatia. The results indicate the presence of such parental behaviors as restrictive control and punishment when challenging behaviours are present. On the other hand, the parents whose children do not exhibit challenging behaviors give their child more autonomy, have greater parental knowledge and apply inductive reasoning. The discussion section of the paper emphasizes the importance of parents’ personal characteristics and partnerships, the quality of support, scientifically based interventions, and parental knowledge for parental behavior. Guidelines for empowering parents on effective interventions in cases of challenging behaviors, desirable determinants and aspects of parental behavior, work on personal growth and the quality of relationships are proposed along with suggestions for future research as well as limitations of the conducted research. (shrink)

Allowing pupils to choose the content of their learning is an important step towards individualized development. Despite the need proclaimed by society for the development of competences in STEM area, educational cycles in this field are the least represented in the Croatian general education curriculum. This research was conducted in order to gain insight into pupils’ interests in the contents of technical culture and for school activities. The research was conducted on a stratified sample of primary school pupils in Croatia (...) aged 11 to 15 years. The analysis of the research results showed that the activities from ICT, robotics, programming and woodworking are the most attractive. When it comes to school activities, pupils most prefer sports activities, computer activities, experiments in science subjects and then technical activities. This result suggests that the school curricula needs to be redesigned so that pupils can develop according to their interests. Učenikova mogućnost izbora sadržaja učenja tijekom općeg obveznog obrazovanja važan je korak ka individualiziranom razvoju. Unatoč proklamiranim potrebama društva za razvojem kompetencija u tzv. STEM području, u hrvatskom su obrazovnom sustavu aktivnosti iz ovog područja najmanje zastupljene u kurikulumu općeg obrazovanja. Stoga je provedeno istraživanje interesa učenika za izbornu nastavu tehničke kulture te za aktivnosti koje bi odabrali kad bi mogli birati što će u školi učiti i raditi. Istraživanje je provedeno na stratificiranom uzorku učenika osnovnih škola u Hrvatskoj u dobi od 11. do 15. godine života. Analizom rezultata istraživanja ustanovljeno je da su aktivnosti iz IKT-a, robotike, programiranja i modelarstva najatraktivnija područja za izbornu nastave tehničke kulture. Kad je riječ o aktivnostima u školi, učenici bi najradije odabrali sportske aktivnosti, a potom slijede informatičke, prirodoznanstvene i tehničke aktivnosti. Ovakav nalaz ukazuje na nužnu preobrazbu školskog kurikuluma koji će učenicima omogućiti razvoj u skladu s njihovim interesima. (shrink)

Ovaj rad predstavlja rezultate empirijskog istraživanja provedenog radi ispitivanja mišljenja učitelja vokalno-instrumentalne i teorijske nastave pri hrvatskim i srpskim glazbenim školama o učenju na daljinu. Istraživanje je provedeno tijekom svibnja 2020., u vrijeme kad su sve glazbene škole zbog pandemije COVID-19 u potpunosti prešle na sustav učenja na daljinu. Rezultati pokazuju da su se učitelji, usprkos brojnim problemima, osobito lošim internetskim vezama i lošom kvalitetom zvuka dobivenim elektroničkim uređajima, uspješno nosili s realizacijom nastave glazbe na daljinu. Pronađene su statistički značajne (...) razlike u odgovorima nastavnika o učenju na daljinu s obzirom na vrstu nastave koju vode, pa su učitelji koji izvode instrumentalnu i vokalnu nastavu bili bolji u izvođenju učenja na daljinu u odnosu na one koji vode teorijsku nastavu. Usprkos vjerovanju nastavnika da je prijenos potpunog znanja nemoguć putem tehnologije, većina njih otvorena je za mogućnost smislene primjene IKT-a. Stoga se intenzivira pitanje profesionalnog usavršavanja i kontinuirane podrške učiteljima od strane nadležnih institucija Hrvatske i Srbije. This paper presents the results of empirical research conducted to examine the opinion of teachers of vocal, instrumental, and theoretical teaching at Croatian and Serbian music schools on distance learning. The survey was conducted during May 2020, at a time when all music schools have completely switched to a distance learning system due to the COVID-19 pandemic. The results showed that teachers, despite numerous problems, especially poor internet connections and poor sound quality obtained by electronic devices, have successfully coped with the realization of distance music teaching. Statistically significant differences were found in teachers’ responses about distance learning regarding the type of classes led by teachers, so teachers who lead instrumental and vocal classes are better at performing distance learning compared to those who lead theoretical classes. Despite the belief of teachers that the transfer of complete knowledge is impossible through technology, most of them are open to the possibility of meaningful application of ICT. Therefore, the issue of professional development and continuous support to teachers by the competent institutions of Croatia and Serbia is intensifying. (shrink)

Procjenjuje se da trenutačno u Republici Hrvatskoj tijekom godine oko 12 000 djece ima jednog ili oba roditelja u zatvoru, dok je broj djece bivših zatvorenika značajno veći. Djeca zatvorenika svakodnevno se susreću sa stigmatizacijom zbog roditeljskog izvršavanja kazne. S obzirom na to da su odgojno-obrazovne ustanove mjesta koja mogu imati protektivnu ulogu, provedeno je istraživanje o stavovima pedagoških profesionalaca prema djeci zatvorenika. Rezultati pokazuju kako kod pedagoških profesionalaca postoji tendencija biološkom determinizmu, uz neujednačenost u strukturama afekata, ponašanja i kognicije. (...) Struktura stavova nije povezana s radnim iskustvom i razinom formalnog obrazovanja pedagoških profesionalaca. Ipak, u subskali kognicije pokazalo se da nešto pozitivnije stavove imaju pedagoški profesionalci koji su prethodno imali iskustva s djecom zatvorenika. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu i vrijednost dodatnih edukacija za pedagoške profesionalce na temu rada s djecom zatvorenika, kao i jačanje socijalne mreže podrške djeci i obiteljima koja bi uključivala vršnjačku podršku, zagovaračke kampanje za širu javnost, intersektorsku suradnju te participativna istraživanja s djecom, obiteljima i zatvorenicima. It is estimated that in Croatia around 12 000 children have one or both parents in prison, while the number of children of ex-prisoners is even higher. Children of prisoners are stigmatized on daily basis, due to parental incarceration. Regarding the fact that educational institutions can be a safe-places with strong protective role, the survey among pedagogical professionals towards children of prisoners was conducted. Results showed that pedagogical professionals nurture biological determinism, with inconsistency in structural aspects of affects, behavior, and cognition. The structure of the attitudes is not connected with professionals’ working experience, and their formal level of education. However, in the cognition subscale, more positive attitudes have pedagogical professionals with previous experiences with children of prisoners. Obtained results reveal the need for further education about children of prisoners, as well as the need for strengthening the social support for children and families, including peer support, advocacy aimed at broader society, intersectoral cooperation, and participative research engaging the children, families and prisoners. (shrink)

U radu se razmatraju neki aspekti moralne individualnosti, posebno u kontekstu analize njene civilizacijske vrijednosti, kao i uloge u kontekstu moderne društvenosti. Dio rada posvećen je analizi aktualnog obrazovnog sustava, odnosno utjecaju koji on ima na izgradnju moralnog identiteta. The paper discusses some aspects of moral individuality, especially in the context of the analysis of its civilizational importance, as well as its role in the context of modern society. Part of the paper is dedicated to the analysis of the current (...) educational system, i.e. to the influence it has on the construction of moral identity. (shrink)

An analysis of students’ difficulties for a curricular topic may help the educator to gain better insight into students’ reasoning about that topic which is a prerequisite for high-quality teaching. The purpose of this study was to demonstrate how distractor analysis may be used for identifying students’ difficulties in a certain topic. In order to be in position to perform invariant measurement and to easily relate students’ difficulties to their achievement levels, we decided to take a Rasch modeling approach. Our (...) study included 14 wave optics items and 286 students from five universities in Slovenia, Croatia, and Bosnia and Herzegovina. Rasch modeling was used to estimate item and student measures, as well as to create option probability curves which allowed us to relate students’ achievement levels to the choice of individual distractors. It has been found that all 14 included items function in line with the Rasch model. In 10 out of 14 items there were distractors chosen by at least 25% of students. For several out of these 10 items, the option probability curves indicated that attractiveness of individual distractors depended on students’ ability levels. We could conclude that the Rasch-based distractor analysis may provide very useful information for differentiation of physics instruction. Analiza studentskih poteškoća vezanih za određenu nastavnu temu može pomoći predavaču u stjecanju boljeg uvida u studentsko razumijevanje određene teme, što je preduvjet za visokokvalitetnu nastavu. Svrha ovog istraživanja sastojala se u demonstriranju načina na koji analize ometača mogu biti iskorištene za identificiranje studentskih poteškoća u određenom području. Kako bismo mogli provoditi invarijantna mjerenja i lako povezati studentske poteškoće s razinama njihovih postignuća, odlučili smo se studiju provesti u okviru Rasch formalizma. Naše istraživanje obuhvatilo je 14 zadataka iz područja valne optike i 286 studenata s pet sveučilišta u Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Rasch modeliranje korišteno je za procjenu težine zadataka i sposobnosti studenata, kao i za kreiranje krivulja vjerojatnosti ponuđenih opcija što nam je omogućilo povezivanje razine razumijevanja studenata s izborom pojedinačnih ometača. Utvrđeno je da svih 14 zadataka funkcionira u skladu s Rasch modelom. Za 10 zadataka imali smo ometače koje je odabralo najmanje 25 % studenata. Kod nekoliko od ovih 10 zadataka krivulje vjerojatnosti ponuđenih opcija ukazuju na to da atraktivnost pojedinačnih ometača ovisi o razinama sposobnosti učenika. Možemo zaključiti da analiza ometača primjenom Rasch modeliranja može dati vrlo korisne informacije za diferencijaciju nastave fizike. (shrink)

U članku se razmatra grčki ideal mjere, najčešće izražen pojmom sredine. To nije samo svegrčki ideal nego drevna i svevremena baština, koja je konvergirala odgoju u ujednosti ‘dobrote i ljepote’. On je življen u polisu, kao što je bio i personalna, unutarduševna težnja. U Aristotelovoj politici počelo mjere prvenstveno je vezano za balansiranje političkih poredaka, ali postoji i druga perspektiva u kojoj je više riječ o vrlini i moralnim kvalitetama aristokracije, gdje se identificira dobrog čovjeka i građanina. Taj pristup srodniji (...) je istraživanjama u Aristotelovim etičkim tekstovima. Pažljiva analiza ovih distinkcija iz knjige Politika zaključuje se s uvidima o odgoju i vrlini kao komplementarnim aspektima praktičke filozofije. The article considers the Greek ideal of moderation, most often expressed through the notion of the Mean. It is not merely a pangreek ideal, but an ancient and everlasting inheritance, which converged to the education in the unity of ‘goodness and beauty’. It is lived in the polis, as it was also a personal aspiration of the inner soul. In Aristotle’s politics, the source of moderation is primarily connected to the balance of political orders, however there is another perspective in which it is more about the virtue and moral qualities of aristocracy, which identifies the good man and citizen. That approach is more akin to research conducted in Aristotle’s texts on ethics. Careful analysis of these distinctions from the book Politics is concluded with insights on education and virtue as complementary aspects of practical philosophy. (shrink)

The theoretical framework of the study is represented by two concepts: intergenerational learning and professional development. Quantitative research conducted in 2021 on a sample of 108 preschool teachers of preschool institutions in the Banja Luka region aimed to examine the perspective of preschool taechers on the factors of intergenerational learning important for their own professional development. Using factor analysis, three factors of intergenerational learning were singled out from the perspective of preschool teachers, and they are: professional cooperation and personal growth; (...) inclusion of the elderly in educational work and humanities education; prejudices and stereotypes. The findings indicate that preschool teachers strongly recognize intergenerational learning in the context of personal growth, work and career, but also notice the humane and inclusive nature of intergenerational cooperation, while not prone to intergenerational stereotypes and prejudices against colleagues from other generations, and that encouraging professional cooperation, and the promotion and support of the inclusion of the elderly can contribute to the reduction of intergenerational conflicts and prejudices. Teorijski okvir studije predstavljaju dva koncepta: međugeneracijko učenje i profesionalno usavršavanje. Kvantitativno istraživanje provedeno 2021. godine na uzorku od 108 odgojitelja predškolskih ustanova banjolučke regije imalo je za cilj ispitati perspektivu odgojitelja o čimbenicima međugeneracijskog učenja važnima za vlastito profesionalno usavršavanje. Korištenjem faktorske analize izdvojena su tri čimbenika međugeneracijskog učenja iz perspektive odgojitelja i to su: profesionalna suradnja i osobni rast; inkluzija starijih u odgojno obrazovni rad i humanističko obrazovanje; predrasude i stereotipi. Nalazi ukazuju na to da odgojitelji naglašeno prepoznaju međugeneracijsko učenje u kontekstu osobnoga rasta, rada i karijere, ali također uočavaju i human i inkluzivni karakter međugeneracijske suradnje, dok nisu skloni međugeneracijskim stereotipima i predrasudama prema kolegama iz drugih generacija. Poticanje profesionalne suradnje te promicanje i potpora inkluziji starijih mogu pridonijeti smanjenju međugeneracijskih sukoba i predrasuda. (shrink)

Uloge edukatora u obrazovanju odraslih kontinuirano se mijenjaju, a sve ih se češće naziva mentorima, savjetnicima, motivatorima i evaluatorima, odnosno pridaju im se uloge za koje je nužno posjedovanje širokog spektra generičkih i specifičnih kompetencija. S obzirom na oskudan broj provedenih studija o kompetencijama edukatora u Republici Hrvatskoj, provedeno je istraživanje s ciljem ispitivanja i analiziranja stavova zaposlenika ustanova za obrazovanje odraslih o ključnim kompetencijama koje su potrebne za rad s odraslima te utvrđivanja stavova o važnosti pojedinih skupina kompetencija. U (...) istraživanju je sudjelovao 91 ispitanik, a podaci su prikupljeni mrežnim anketiranjem. Rezultati istraživanja sugeriraju da zaposlenici ustanova za obrazovanje odraslih smatraju da je za rad s odraslima potrebno posjedovati društvene kompetencije, kompetencije savjetovanja odraslih polaznika, osmišljavanja i razumijevanja procesa učenja, poučavanja i vrednovanja, kompetencije razvoja obrazovnih programa i korištenja novih tehnologija te kompetencije kontinuiranog profesionalnog razvoja, kao i da razumiju njihovu važnost za proces obrazovanja odraslih. The roles of educators in adult education are constantly changing. Educators are increasingly called mentors, counselors, motivators, and evaluators: roles for which it is inevitable to have a wide range of generic and specific competencies. Given the scarce number of studies on the competencies of educators in Croatia, a survey was conducted to examine and analyze the attitudes of employees of adult education institutions on key competencies needed to work with adults and to determine attitudes about the importance of certain groups of competencies. The total number of participants in the research was 91. The data was collected through an online survey. The results of the research suggest that employees of adult education institutions believe that working with adults requires social and counseling competencies, competencies for designing and understanding learning, teaching, and evaluation, competencies for developing educational programs, using new technologies and continuous professional development. In addition, they understand the importance of competencies for the adult education process. (shrink)

Izvanučionička nastava poveznica je života i škole i neizostavna sastavnica suvremenog odgoja i obrazovanja. Obzirom na njezinu iznimnu pedagošku vrijednost, cilj je ovoga rada analizom školskih kurikuluma dobiti uvid u zastupljenost i oblike provedbe izvanučioničke nastave u osnovnim školama. U tu svrhu analizirana su 73 školska kurikuluma osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije. Analiza sadržaja kurikuluma obuhvatila je različite oblike provedbe izvanučioničke nastave, njihovu zastupljenost u okviru razredne i predmetne nastave i u odgojno-obrazovnim područjima propisanim Okvirom nacionalnog kurikuluma. Ovim se (...) radom ukazuje na prednosti i nedostatke različitih oblika izvanučioničke nastave koji se ostvaruju unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja. Detektirana su odgojno-obrazovna područja u kojima je potrebno unaprijediti planiranje i realizaciju izvanučioničke nastave. Zaključuje se kako je didaktičko-metodička rješenja za unaprjeđenje potrebno tražiti unutar pojedinih odgojno-obrazovnih područja u kojima su uočene različitosti u učestalosti integracije izvanučioničke nastave. Outdoor education is a link between life and school and an indispensable component of modern education. Considering its exceptional pedagogical value, the main goal of this research is to get an insight into the presence and form of outdoor education implementation in elementary schools. For that purpose, seventy-three school curricula from Osijek-Baranja County were analyzed. The analysis of curriculum content includes not only different forms of outdoor education, their presence in one teacher education and subject teaching but also education areas prescribed by the national curriculum. The thesis points out the advantages and disadvantages of different forms of outdoor education within particulars education areas. Also, education areas in which improvements in planning and realization of outdoor education were detected. It is necessary to look for didactic methodical solutions in education areas in which diversity of outdoor education integration is noticed. (shrink)

U radu je istražen utjecaj završenog srednjoškolskog obrazovanja i dobi/godine studije na interkulturalnu efikasnost studenata i njihove preferencije glazbi svijeta, zatim povezanost između interkulturalne efikasnosti i preferencija glazbi svijeta te utjecaj poznatosti na preferencije glazbenih ulomaka. Istraživanje je provedeno na uzorku studenata različitih fakulteta Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu, pomoću upitnika sastavljenog od tri dijela: Upitnik općih podataka, Upitnik interkulturalne efikasnosti te Upitnik za ispitivanje glazbenih preferencija. Rezultati ne potvrđuju utjecaj vrste završene srednje škole ni dobi/ godine studija (...) na razinu interkulturalne efikasnosti studenata, niti na njihove preferencije glazbi svijeta. Potvrđeno je postojanje povezanosti između razine interkulturalne efikasnosti i preferencija glazbi svijeta te između poznavanja glazbe i preferencija glazbenih ulomaka. Dobiveni rezultati imaju značajne glazbeno-pedagoške implikacije, posebno u kontekstu visokoškolskog obrazovanja. The paper explored the influence of high school education and age/year of study on students’ intercultural effectiveness and their world music preferences, the relationship between intercultural effectiveness and world music preferences, and the influence of familiarity of music on music preferences. The research was conducted on a sample of students from different faculties of the University of Split and the University of Zagreb, using a questionnaire composed of three parts: The Sociodemographic Questionnaire, The Intercultural Effectiveness Scale and The Music preferences Questionnaire. The results do not confirm the influence of the type of high school education or age/year of study on the level of the students’ intercultural effectiveness, nor on their world music preferences. The existence of a relationship between the level of students’ intercultural effectiveness, world music preferences and between familiarity of music and music preferences has been confirmed. The obtained results have significant implications for music pedagogy, especially in the context of higher education. (shrink)

Etičko obrazovanje, kao vrsta filozofskog obrazovanja, danas postaje sve aktualnije. Nastava filozofije nije samo razvoj duha nego i put ka samosvijesti i svijesti o ljudskoj dužnosti. Etičke spoznaje i osjećaji osnova su za ljudski, moralni i intelektualni razvoj ličnosti. Mlada ličnost se u susretu s etičkom problematikom i sadržajima uklapa u realnost svijeta kao ljudsko djelo. Kroz etiku ona uspijeva spoznati da je ličnost kontinuitet, ali i progres; da je ličnost dio svoje male zajednice, ali i sastavnica cjeline svijeta. Etičko (...) obrazovanje zanima se za to kako čovjek postaje etička ličnost, jedinka koja slobodno sudi, gradi i razvija moral; što je sadržaj moralne izgradnje ličnosti te koji su stadiji kroz koje ličnost prolazi na tom složenom putu samoizgradnje, od nesvjesnog bića ka biću koje svjesno gradi dobar svijet, ispravne etičke vrijednosti i moralne principe. Dakle, zadatak nije samo stvaranje moralne ličnosti kao jedinke koja »provodi« moral nego je zadatak stvoriti i etički subjekt, tj. ličnost koja slobodno i odgovorno razmišlja i sudi, koja gradi i razvija moral te nove moralne norme. Iz tog je razloga nužno uvođenje kolegija etičkoga obrazovanja u nastavu na sve tri obrazovne razine. Nowadays, the ethics education, as a type of philosophical education, is becoming increasingly important. Philosophical education concerns itself with the development of spirit, and with both the development of self-awareness and the awareness of our duties. Ethical insights and feelings are basis for human moral and intellectual growth. Young person becomes a part of the reality of the world through her encounter with ethical issues and contents. Ethics helps in gaining knowledge on the continuity of the concept of person, as well as awareness of its progressive nature. Ethics also aids in realization that person is a part of a particular community but that s/he also participates in human community in general. Ethics education is interested in questions like: how a man becomes an ethical personality, an individual with the freedom of thinking, judging, and acting morally; what is the content of the moral development and what are the stages of that complex process of self-growth from the unreflected being towards the being who consciously deals with ethics values and moral principles. The aim of ethics education is not only the creation of a moral person who merely acts on moral principles, but who is also an ethical subject, i.e. who thinks and acts freely and responsibly, builds and develops moral and creates new moral norms. Thus it is necessary to introduce ethics education in the curricula on all levels of education. (shrink)

Glavni cilj ovoga istraživanja bio je povijesno-komparativnom analizom nastavnih planova i programa, odnosno kurikuluma za osnovnu školu istražiti i analizirati ulogu, zastupljenost i načine realizacije školskih kurikuluma u razdoblju od 1951. do 2019. godine. Prema dobivenim rezultatima uočljivo je da se značaj, uloga i aktivnosti školskog kurikuluma razlikuju u različitim reformama, a analizom kurikulumskih dokumenata utvrđeno je da se aktivnostima i sadržajima iz područja školskog kurikuluma želi pridonijeti individualizaciji i fleksibilnosti nastavnog procesa, zadovoljavanju specifičnih mogućnosti, potreba i interesa učenika,povezivanju obiteljskog (...) doma te lokalne i šire zajednice sa školskim okruženjem, poticanju stvaralaštva, interdisciplinarnosti, zajedništva, stjecanju generičkih kompetencija i usavršavanju opće-obrazovnih kompetencija. Na temelju dobivenih rezultata i suvremenih odgojnoobrazovnih polazišta, autorice su predložile smjernice za suvremene školske kurikulume. The main goal of this research was to investigate and analyze the role, representation and ways of realization of school curricula in the period from 1951 to 2019 in the Republic of Croatia using a historical-comparative analysis of curricula, specifically primary school curricula. According to the obtained results, the authors conclude that the importance, role and activities of the school curriculum differ in different eras and within different reform attempts. The analysis of curriculum documents shows that the activities and contents of the school curriculum aim to contribute to individualization and flexibility of opportunities, according to the needs and interests of students, connecting the family home and local and wider community with the school environment, encouraging creativity, interdisciplinarity, togetherness, acquiring generic competencies and improving educational competencies. Based on the obtained results and the foundations of contemporary education the authors proposed guidelines for contemporary school curricula. (shrink)

This study investigates the integration of the interactive whiteboard into Science teaching during the primary educational cycle and teachers’ perceptions about the use of the information and communication technology in the school subject Science. An online questionnaire was distributed to Croatian schools in 2015/2016. A total of 104 teachers expressed their perceptions, 65 of them were from schools without an IWB, while the remaining 39 responded to our online questionnaire from schools with an implemented IWB. The results indicate the higher (...) usage of ICT in schools with an IWB compared to schools without an IWB. Teachers use IWBs and computers mostly once or twice per week and DVDs once per week. Additional results pointed to the positive teachers’ perceptions on technology in linking student motivation to outcome levels in science. The findings reveal the constant education focused on IWB integration, and internet and technical support as a starting point for an innovative practice in science. Future studies are directed to the investigation of the use of technology in all schools in the Republic of Croatia. U radu se prikazuju rezultati istraživanja o korištenju pametne ploče u nastavi Prirode i društva te stavova učitelja o uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije u podučavanju tih nastavnih sadržaja. Istraživanje je provedeno putem online upitnika koji je bio poslan u škole u Hrvatskoj tijekom školske godine 2015/2016. Ukupno 104 učitelja iskazalo je svoje stavove: 65 učitelja iz škola bez pametne ploče, a 39 iz škola u kojima koriste pametnu ploču. Rezultati ukazuju na češću uporabu IKT u školama s pametnom pločom u usporedbi sa školama bez nje. Učitelji pametnu ploču i računala najčešće koriste jednom do dva puta tjedno, a DVD jednom tjedno. Rezultati također pokazuju pozitivne stavove učitelja o uporabi tehnologije za povećanje motivacije učenika i njihovih postignuća. Nalazi istraživanja ukazuju na kontinuiranu edukaciju usmjerenu na rad s pametnom pločom te tehničku podršku kao ključne za inovativnu nastavu. Buduća istraživanja trebala bi analizirati korištenje tehnologije u svim školama u Republici Hrvatskoj. (shrink)

Glazbena djela skladateljica važan su, ali nedovoljno obrađen segment glazbeno-povijesne baštine te u nedovoljnoj mjeri zastupljen element suvremene glazbene kulture. Djeca se s djelima skladateljica u prvom redu upoznaju u okviru osnovnoškolske nastave glazbe. U radu je prikazano istraživanje kojemu je cilj bio utvrditi zastupljenost djela skladateljica namijenjenih za slušanje i pjevanje u udžbenicima za Glazbenu kulturu koji su u uporabi u Hrvatskoj, a posebno djela hrvatskih skladateljica. U istraživanju je analiziran 21 udžbenik triju hrvatskih nakladničkih kuća. Rezultati ukazuju na (...) to da su u udžbenicima najviše zastupljena djela skladatelja, potom tradicijske skladbe, dok su djela skladateljica zastupljena u bitno manjoj mjeri. Autori predlažu revidiranje popisa djela za slušanje i pjevanje u udžbenicima za Glazbenu kulturu kako bi se u njih u većoj mjeri uvrstilo stvaralaštvo domaćih i stranih skladateljica. The female composers’ musical pieces are an important but relatively unknown part of the musical and historical heritage. They are also underrepresented in the contemporary musical culture. Children are introduced to works of female composers mainly through the music curriculum in primary schools. This paper presents the research of the Music education textbooks that are in use in primary schools in Croatia. The main aim of the research was to establish the number of compositions by female music composers in the overall number of compositions listed for listening and singing in textbooks, especially the presence of pieces authored by Croatian female composers. We have analyzed 21 textbooks from three Croatian publishing houses. Results show that compositions by male compositors are most often, and then follow traditional compositions, while the compositions of female composers are significantly less present. We propose the revision of the compositions for listening and singing that are included in the Music education textbooks in a way that would enable greater participation of work by both Croatian and other female composers. (shrink)

Cilj istraživanja je utvrditi mišljenje studenata primarnog obrazovanja o obilježjima profesije. Nezavisne varijable istraživanja su trenutačna godina studija, vrsta prethodno završene srednje škole te modul/smjer koji studenti pohađaju. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom u akademskoj godini 2019./2020., a uzorak čine studenti/ce prve i pete godine Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati pokazuju da studenti primarnog obrazovanja prepoznaju obilježja profesije te postojanje statistički značajne razlike s obzirom na godinu studija i vrstu prethodno završene srednje škole. In this paper, the opinion of (...) students of primary education regarding the characteristics of a profession will be determined. The aim of this research is to establish opinion of students of primary education regarding characteristics of a profession. Independent variables are current year of study, previously finished high school and module/course students take. The research was conducted with a questionnaire in the academic year 2019/2020. The sample consisted of students of the first and fifth year at the Faculty of Teacher Education, University of Zagreb. The results show that students of primary education recognize characteristics of a profession. There is a statistically significant difference between students of different years of study and with different previous education. (shrink)

Na tragu pitanja o tome što znači biti plesni pedagog, cilj ovoga rada bio je ispitati neke odrednice profesije plesnog pedagoga te prikazati način na koji plesni pedagozi progovaraju o onom ‘pedagoškom’ u svojoj profesiji. Primjenom kvalitativnog istraživanja te metodom dubinskog intervjua s plesnim pedagozima koji djeluju u različitim područjima odgojno-obrazovnog i umjetničkog rada, nastojalo se je opisati i analizirati područje njihova rada, odgojnog djelovanja te odgojne vrijednosti koje oni u svome radu afirmiraju. Temeljem kvalitativne analize podataka i primjenom interpretativne (...) fenomenološke analize u bogatom empirijskom narativu identificirano je pet tema: poimanje plesa kao dimenzije umjetničkog i odgojnog djelovanja, odrednice pedagoškog rada, značenje pedagoške uloge, transformacija umjetničke prakse u pedagošku praksu i posebnost odgojno-obrazovne metode. Rezultati istraživanja govore o tome kako plesni pedagozi doživljavaju i tumače svoj pedagoški rad – prije svega kao odgojni rad u kojemu se događa spoj umjetnosti i pedagogije pri čemu je naglašeno njihovo pedagoško umijeće kao neraskidivi dio profesionalnog habitusa plesnog pedagoga. Following the question of what it means to be a dance pedagogue, the aim of this paper was to examine some determinants of the profession of dance pedagogue and to establish the meaning and understanding of the way dance pedagogues speak about the ‘pedagogical’ in their profession. By applying qualitative research and the method of in-depth interviews with dance pedagogues who work in different fields of education and art, we tried to describe and analyse the area of their work, their educational activities, and values they promote in their work. As a result of the qualitative analysis and the interpretative phenomenological analysis of the rich narratives, we have identified five topics: the notion of dance as a dimension of artistic and educational activity; the determinants of pedagogical work; the meaning of pedagogical role; the transformation of artistic practice into pedagogical practice; the distinguishing characteristic of the educational method. The results point to the conclusion that dance pedagogues see their work as a primarily educational work that combines art and pedagogy. The pedagogical knowledge of the dance pedagogues is an inseparable part of their professional habitus. (shrink)

Brojna su istraživanja potvrdila vezu između glazbenog obrazovanja i dobrobiti za opći razvoj djeteta. Glazbene aktivnosti koje stavljaju težište na ritam u nekim su se istraživanjima istakle kao sredstvo poticaja djetetovog razvoja u ne-glazbenim domenama. Rad se bavi ulogom temporalne dimenzije glazbe u glazbenom i općem razvoju djeteta. Iznose se dosadašnje spoznaje o percepciji, obradi i izvođenju glazbenog ritma, pulsa i metra te tijeku ritamskog razvoja djeteta. Daje se pregled istraživanja utjecaja glazbenih aktivnosti koje se temelje na ritmu na ne-glazbene (...) domene razvoja te se preporuča rani rad na ritmu. Ističe se potreba provođenja eksperimentalnih istraživanja koja bi rasvijetlila ulogu ritma u razvoju djeteta i modeli rada na ritmu primjenjivi u institucijama koje se bave djecom, uključujući i terapijske te rehabilitacijske ustanove. Numerous studies have confirmed the correlation between music education and child development. In some studies, musical activities based on rhythm have been highlighted as a means of stimulating children’s development in non-music domains. The paper deals with the role of the temporal dimension of music for both the musical and general development of the child. The text presents knowledge about the perception, processing, and performance of music rhythm, pulse, and meter, as well as the course of the rhythmic development of the child. An overview is provided of the impact of rhythm-based music activities on non-music developmental domains together with recommendation for early work on rhythm. We emphasized the need to conduct experimental research to shed light on the role of rhythm in the development of the child and the rhythmic models applicable in child care institutions, including therapeutic and rehabilitation institutions. (shrink)

Hrvatski odgojno-obrazovni sustav se, kao i sustavi u drugim zemljama, u današnjem vremenu suočava s različitim izazovima – od porasta rizika u mentalnom zdravlju i vršnjačkog nasilja do nezadovoljstva učenika školom. U odgovaranju na te izazove potrebno je krenuti od kontekstualnih faktora, poput odnosa učenika i nastavnika. Budući da je brižan odnos nastavnika i učenika ključan preduvjet za cjeloviti razvoj učenika te njihov školski uspjeh, nužno je utvrditi prepreke koje mogu ugroziti razvoj takvog odnosa. U dosadašnjim istraživanjima uočeno je kako (...) učenici i nastavnici u određenim uvjetima različito percipiraju i doživljavaju brižnost nastavnika, što može onemogućiti razvoj njihove bliskosti i povezanosti. Stoga, cilj ovoga rada je prikazati, analizirati i interpretirati razlike u viđenjima brižnog ponašanja nastavnika iz perspektive učenika i nastavnika. Dok nastavnici svoju brižnost najčešće shvaćaju u kontekstu podrške koju pružaju učenicima u procesu učenja, učenici ju pak shvaćaju u osobnijem kontekstu i osjećaju bliskosti s nastavnikom. The Croatian educational system, like the systems in other countries, nowadays faces various challenges, from the increase of mental health risks and peer violence to students’ dissatisfaction with school. In responding to these challenges, it is necessary to start from the contextual factors, such as the teacher–student relationship. Since a caring teacher–student relationship is a necessary prerequisite for the holistic development of students and their school success, it is important to identify obstacles that may jeopardize the development of such a relationship. Previous researches show that students and teachers in certain conditions perceive and experience caring differently, which may prevent the development of their closeness and connectedness. Therefore, the aim of this paper is to present, analyse and interpret differences in perceptions of the caring behavior of teachers from the perspective of students and teachers. While teachers most often perceive their care in the professional context, students understand it in a more personal way. (shrink)

Cilj je studije bio utvrditi učiteljsku procjenu znanja o simptomima, etiologiji i tretmanu ADHD-a te njenu povezanost sa sociodemografskim obilježjima učitelja, obilježjima škole i učiteljevoj samoprocjeni općeg znanja o ADHD-u. Prigodan uzorak činilo je 233 učitelja. Primijenjen je Upitnik učiteljskih znanja o ADHD-u trofaktorske strukture: Simptomi, Etiologija i Tretman ADHD-a, odgovarajuće pouzdanosti. Učitelji poznaju važnost tretmana za akademske i socijalne ishode učenika s ADHD-om te simptome ADHD-a, dok iskazuju nedovoljno poznavanje etiologije ADHD-a. Prisutne su zablude u identificiranju uzroka ADHD-a u (...) obiteljskim stresnim okolnostima. Učiteljska procjena općeg znanja o ADHD-u povezana je s višom razinom znanja o simptomima i tretmanu, radnim mjestom učitelja razredne nastave, dok je viša razina znanja o tretmanu povezana s nižom kronološkom dobi učitelja. Implikacije dobivenih nalaza ukazuju na značaj stjecanja kompetencija učitelja za poučavanje učenika s ADHD-om tijekom inicijalnog obrazovanja i trajnog profesionalnog razvoja, kao i osiguravanja podrške stručnjaka edukacijskih rehabilitatora. The aim of this study was to determine the teachers’ level of their perceived knowledge about ADHD and the connection between the teachers’ perceived knowledge and their sociodemographic characteristics, characteristics of the school they are affiliated with and their self-assessment of their general knowledge about ADHD. The sample was convenient and included 233 teachers. We used the Questionnaire of Teachers’ Knowledge of ADHD with three factored structure: Symptoms, Etiology of ADHD and Treatment of ADHD, with the adequate internal consistency. Teachers are aware of the importance of the treatment for the academic and social outcomes of students with ADHD. They also recognize the symptoms of ADHD. Their knowledge of the etiology of ADHD is insufficient. There are misconceptions related to identifying the cause of ADHD in family stressful circumstances. The teachers’ assessment of their general knowledge of ADHD is connected to higher level of knowledge about the symptoms and treatment, and position of primary school teacher. Higher level of knowledge about the treatment is connected to lower age of the teachers. Implications of these findings point out to the importance of obtaining the relevant competences during the initial study of the teachers as well as during their further professional development. The importance of professional support provided by educational rehabilitators is also highlighted. (shrink)

With the outbreak of the pandemic, general and music education shifted completely to remote learning as the only possible form. The research looks into didactic approaches using digital technology adopted by active teachers and students in the Slovenian music school in asynchronous distance learning. On a sample of 9 active teachers and 16 students, the research study examined 31 interactive learning materials in order to identify innovative didactic approaches using digital tools which were applied to achieve learning objectives within musical (...) activities of the Music Theory and Solfeggio. Based on qualitative-quantitative approach, the research showed a low presence of didactic approaches using digital tools. Even though the results show a higher level of use of digital technology among students, the research focused much more on the presence of e-learning materials as well as predominantly traditional teaching approaches, similar to the classical type of classroom teaching. Opće i glazbeno obrazovanje u situaciji pandemije u potpunosti je prešlo na model učenja na daljinu. Istraživanjem se željelo ustanoviti koje su didaktičke pristupe primjenjivali učitelji i učenici u slovenskim glazbenim školama tijekom asinkronog učenja na daljinu. Na uzorku od 9 aktivnih učitelja i 16 učenika analiziran je 31 interaktivni nastavni materijal kako bi se odredili inovativni didaktički pristupi u korištenju digitalne tehnologije s ciljem ostvarenja ishoda učenja na nastavi Glazbene teorije i Solfeggia. Primjenom kvalitativnih i kvantitativnih metoda došlo se do rezultata koji ukazuju na nisku zastupljenost didaktičkih pristupa koji koriste digitalne tehnologije. Iako su rezultati pokazali visoku učestalost korištenja digitalne tehnologije među učenicima, istaknuta je i prisutnost materijala za e-učenje te tradicionalnih nastavnih pristupa, poput onih korištenih u klasičnom tipu učioničke nastave. (shrink)

The aim of the present study, which involved preschool teachers, was to explore the area of working with musically gifted children. In particular, we focused on the identification of musically gifted children and monitoring of their musical development, preschool teachers’ competence for working with children, and evaluation of factors important for the development of musically gifted children. Research results showed that the majority of preschool teachers: were able to identify musically gifted children; rarely monitored and documented children’s musical development systematically (...) and did not acquire enough knowledge for working with musically gifted children during their formal and informal education. Among the important factors influencing the development of musically gifted children, preschool teachers pointed out motivation to work with musically gifted children, identification of musically gifted children, cooperation with music experts and parents, and implementation of additional musical activities. Cilj ovog istraživanja, koje je uključivalo odgojitelje u vrtiću, bio je istražiti područje rada s glazbeno nadarenom djecom. Posebno smo se usredotočili na otkrivanje glazbeno nadarene djece i praćenje njihovog glazbenog napretka, kompetencije odgojitelja za rad s djecom i procjenom čimbenika važnih za razvoj glazbeno nadarene djece. Rezultati istraživanja pokazali su da je većina odgojitelja: uspjela otkriti glazbeno nadarenu djecu; rijetko su sustavno pratili i dokumentirali glazbeni napredak djece i nisu stekli dovoljno znanja za rad s glazbeno nadarenom djecom tijekom svog formalnog i neformalnog obrazovanja. Među važnim čimbenicima koji utječu na razvoj glazbeno nadarene djece odgojitelji su istaknuli motivaciju za rad s glazbeno nadarenom djecom, otkrivanje glazbeno nadarene djece, suradnju s glazbenim stručnjacima i roditeljima te provedbu dodatnih glazbenih aktivnosti. (shrink)