Instead of seeing technology as outside ourselves, it is argued that it is an innate human function and the main driving force in human evolution. Opportunistic ‘thing using’, long before stone tools appeared, was the likeliest cause of bipedalism. It also forced brain development and the emergence of creativity. The neural basis for this creative technical activity later provided the brain functions on which language could develop. This simple unifying hypothesis has interesting implications for the way that we see technology (...) in history, and for determinist theories of the future. It also bears on the way engineers are trained, and more important, the human faculties which need to be fostered in children. (shrink)

Our paper offers a contribution to the growing literature on the sociology of innovation rather than the still dominant economic theory of innovation. We suggest that innovation first and foremost represents a process of cognitive displacement whereby existing metaphorical frameworks are reconstituted to account for new phenomena in a process that changes both the metaphor’s and the new phenomenon’s compositions. We suggest that integral to this process is knowledgeability, or a bundle of social and cognitive competencies that emerge as one (...) of the main prerequisites for innovative thinking. We conclude by examining the most important social and cognitive competencies that structure the possibilities for invention and innovation in the contemporary knowledge economy. (shrink)

Članak tematizira ulogu kompleksnog mišljenja u razvoju znanstvene spoznaje i mišljenja općenito. Po Vigotskom, kompleksno mišljenje je početna faza u ontogenezi, pa i filogenezi, ljudskog mišljenja i ono je u tom slijedu predpojmovno. Prema istom autoru, ono ima svoju unutarnju genezu koja započinje asocijativnim kompleksima, a završava pseudopojmovima. Kompleksno mišljenje je po svojoj bitifluidno, neograničeno i omogućuje prenošenje značenja. Smatramo da kompleksno mišljenje dolazi do izraza prije svega u uporabi metafora i analogija. Metafore i analogije imaju važnu eksplanatornu i ponekad (...) čak heurističku ulogu u znanstvenom mišljenju. Kompleksno mišljenje dolazi do izražaja na svim razinama i etapama razvoja znanstvenog mišljenja. Metafore mogu biti dijelom kompleksnog mišljenja kao dominantnog načina mišljenja ili u pojmovnoj strukturi kao pomoćni elementi objašnjenja. Analogije predstavljaju izvjesno strukturiranje kompleksnog i pojmovnogmišljenja.Članak tematizira ulogu kompleksnog mišljenja u razvoju znanstvene spoznaje i mišljenja općenito. Po Vigotskom, kompleksno mišljenje je početna faza u ontogenezi, pa i filogenezi, ljudskog mišljenja i ono je u tom slijedu predpojmovno. Prema istom autoru, ono ima svoju unutarnju genezu koja započinje asocijativnim kompleksima, a završava pseudopojmovima. Kompleksno mišljenje je po svojoj bitifluidno, neograničeno i omogućuje prenošenje značenja. Smatramo da kompleksno mišljenje dolazi do izraza prije svega u uporabi metafora i analogija. Metafore i analogije imaju važnu eksplanatornu i ponekad čak heurističku ulogu u znanstvenom mišljenju. Kompleksno mišljenje dolazi do izražaja na svim razinama i etapama razvoja znanstvenog mišljenja. Metafore mogu biti dijelom kompleksnog mišljenja kao dominantnog načina mišljenja ili u pojmovnoj strukturi kao pomoćni elementi objašnjenja. Analogije predstavljaju izvjesno strukturiranje kompleksnog i pojmovnogmišljenja. (shrink)