Izvorni znanstveni članak

Fenomenologija kao filozofija transcendencije

Dragan Prole orcid.org/0000-0002-9305-4838 ; Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet, Novi Sad, Srbija

Sažetak

Središnja tema ovoga članka vezana je za rano razdoblje Levinasovog filozofijskog rada. U njemu je pojam transcendencije ispostavljen kao presudan filozofijski pojam. Pri tome se Levinasov pojam transcendencije značajno razlikuje od Husserlovog i Heideggerovog. Stoga se prvi dio rada i bavi njegovim kritičkim sučeljavanjem s filozofijama svojih freiburških nastavnika. Analiza stavova iznijetih u disertaciji o Husserlovom pojmu intuicije pokazala je da se o Levinasovom filozofijskom projektu ne može govoriti ni kao o sintezi, niti kao o pukom eklektičkom kombiniranju pojedinih segmenata Husserlovog i Heideggerovog mišljenja. Umjesto za Husserlovu habitualnost ili za Heideggerovu autentičnost, Levinasova se transcendencija odlučuje za promociju intimnosti, za ostvarivanje mogućnosti ljudskosti koje su načelno intimnije od naše ljudske prirode. Drugi dio rada bavi se Levinasovim rješavanjem zagonetne fenomenološke transcendencije. Tezom da vremenitost transcendencije nikada nije isključivo moja, nego je prije svega vremenitost drugoga, rani je Levinas trasirao putove na kojima će njegova misao graditi most od ontologije ka filozofiji drugosti i stranosti. Ovo novo shvaćanje vremenitosti autor imenuje ‘heteropatička vremenitost’. Riječ je o konstituciji vremenitosti koja nije autonomnog porijekla i nije rezultat našeg projekta, nego je uvijek zahvaljujemo prodoru strane vremenitosti koja lomi i prekida spontanost naše vremenske svijesti.

Ključne riječi

Emmanuel Levinas; fenomenologija; transcendencija; drugost; stranost

Hrčak ID:

97186

URI

https://hrcak.srce.hr/97186

Datum izdavanja:

25.10.2012.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 3.077 *