Abstract

Autor svoj članak počinje analizom termina Kraj, te u svezi s time analizira problem kraja povijesti u Hegelovoj filozofiji povijesti. Središnji dio rada bavi se Nietzscheovim promišljanjem povijesti, koje je imalo veliki utjecaj na suvremenu filozofiju povijesti. Prihvaćajući Nietzscheovu argumentaciju, autor tvrdi da nije na svome kraju povijest, nego samo jedna interpretacija povijesti. Preko Adorna, Foucaulta i Vattima autor otvara niz pitanja vezanih uz problematiku socijalne filozofije i bioetike. Autor zaključuje da će kapitalizam vjerojatno i postati globalni sustav proizvodnje i razmjene, ali da Zapad i vrijednosti na kojima je zasnovan gotovo sigurno neće biti globalna civilizacija.The author begins his article with the analysis of the term End and with regard to this he analyses the issue of the end of history in Hegel’s philosophy of history. The main body of the article deals with Nietzsche’s reflection of history, which has had a big impact on the contemporary philosophy of history. Accepting Nietzsche’s arguments, the author claims that it is not the end of history but rather an interpretation of it. Citing Adorno, Fucault and Vattimo the author tackles a number of issues regarding the problems of social philosophy and bioethics. He concludes that capitalism will probably become a global system of production and trade, but the West and its values will almost surely not be a global civilization