Religija i znanost u djelu Vjekoslava Bajsića

Filozofska Istrazivanja 27 (2):295-305 (2007)
  Copy   BIBTEX

Abstract

Vjekoslav Bajsić , koji je poput Karla Balića u mnogim bitnim postavkama svojega mišljenja i svoje »integralne skolastike« anticipirao temeljna nastojanja enciklike Fides et ratio, razvio je u svojim istraživanjima vrlo osebujno razumijevanje prirodne znanosti. U ovome se radu nastoji pokazati kako je Bajsić najsuvremenije prirodoznanstvene spoznaje pokušao učiniti ne samo religijski relevantnim, već jednako tako i samu religiju pokazati kao temeljni osmišljavajući moment prirodoznanstvenih istraživanja, bez kojega same prirodne znanosti uvijek iznova dospijevaju u »krizu smisla« vlastitoga postupanja. U tom se smislu razmatra i Bajsićev pojam »hominizacije« znanosti, ali i same religije, tj. njegovo nastojanje da religija i znanost ponovno zadobiju svoje životno svjetovno utemeljenje i svoju značajnost za konkretan ljudski život, bez čega one postaju bezsvjetovnim i nadvremenskim datostima koje više nemaju mogućnost da konkretnoga čovjeka oslove u njegovom faktičnom životu.Vjekoslav Bajsić der wie sein Vorgänger Karlo Balić in vielen Ansätzen seines Denkens und in seiner sogenannten »integralen Scholastik« die Grundbemühungen der Enzyklika Fides et ratio antizipiert hat, entwickelte in seinen Forschungen ein eigentümliches Verständnis der Naturwissenschaft. In diesem Beitrag versucht man zu zeigen, wie Bajsić nicht nur die modernsten naturwissenschaftlichen Erkenntnisse religiös relevant gemacht hat, sondern zugleich die Religion selbst als das sinngebende Grundmoment der naturwissenschaftlichen Forschungen betrachtet, ohne das die Naturwissenschaften selbst in „Sinnkrise” des eigenen Verfahrens immer wieder gelangen. In diesem Sinne wird auch Bajsićs Begriff der „Hominisation” der Wissenschaft erörtert, zugleich aber der Religion selbst, d.h. seine Bemühung, die Religion und Wissenschaft ihre lebensweltliche Begründung und ihre Bedeutsamkeit für das konkrete menschliche Leben wieder zu erreichen, ohne die sie die weltlose und überzeitliche Gegebenheiten werden, die keine Möglichkeit mehr haben, den konkreten Menschen in seinem faktischen Leben in Anspruch zu nehmen

Links

PhilArchive



    Upload a copy of this work     Papers currently archived: 91,386

External links

Setup an account with your affiliations in order to access resources via your University's proxy server

Through your library

Similar books and articles

Znanost i religija u okviru čistoga uma.Mladen Živković - 2008 - Filozofska Istrazivanja 28 (4):835-855.
Igor Primorac: Filozofija na djelu.Josip Talanga - 2002 - Prolegomena 1 (1):91-92.
Igor Primorac, Etika na djelu.Josip Talanga - 2007 - Prolegomena 6 (1):159-165.
Filozofija znanosti na djelu.Mladen Domazet - 2006 - Prolegomena 5 (2):221-245.
Životne šanse i sloboda u djelu Ralfa Dahrendorfa.Ana Pažanin - 2006 - Filozofska Istrazivanja 26 (4):835-848.
Heidegger i znanost.Vesna Batovanja - 2008 - Synthesis Philosophica 23 (2):401-411.
Znanost i komunikacija.Arto Mutanen - 2010 - Synthesis Philosophica 25 (2):235-249.
Ontologijski prilaz umjetnosti U djelu Ivana fochta.Mladen Labus - 2005 - Filozofska Istrazivanja 25 (4):901-912.
O djelu i liku filozofa i profesora Ante Pažanina.Hrvoje Jurić - 2011 - Filozofska Istrazivanja 31 (3):491-498.
Religija wiedzy.Antoni Złotnicki - 1897 - Przegląd Filozoficzny 4 (1).
Filozofija, znanost i mediji.Blanka Jergović - 2010 - Synthesis Philosophica 25 (2):251-264.
Hegelova "Znanost logike".Zvonko Šundov - 2006 - Filozofska Istrazivanja 26 (1):165-177.

Analytics

Added to PP
2013-12-23

Downloads
8 (#1,287,956)

6 months
1 (#1,510,037)

Historical graph of downloads
How can I increase my downloads?

Citations of this work

No citations found.

Add more citations

References found in this work

No references found.

Add more references