Abstract

Metageografijska kategorija Zapada svoju kurentnost u medijskom i akademskom diskursu najviše duguje temeljnoj longitudinalnoj podjeli u odnosu na Istok. Prostorno-vremenska univerzalizacija svjetske povijesti pritom je arbitrarna, izvorno europska konstrukcija. Tragamo li za podrijetlom modernoga pojma Europe i europskog identiteta, otkrivamo u kojoj je mjeri islam čimbenik njihova nastanka. Ranonovovjekovni europski humanisti reaktualiziraju antičke konstrukcije Istoka i Zapada – ili Europe i Azije – u smislu čvrstih kulturalnih i političkih granica. Ipak, oni pritom ponajviše započinju sekularizaciju kršćanstva kao srednjevjekovnog oblika zapadnog jedinstva. Kako je rečeni identitet bitno oblikovan u križarskim ratovima, prirodno se nameće situiranje teme u uži, južnoeuropski i mediteranski kontekst odnosa različitih tradicija. Promišljanje diskursa filozofije povijesti o križarskim ratovima u ovom se radu nastoji povezati s novijim postignućima postkolonijalne teorije i medievistike.Metageographical category of the West retains its currency in the media and in academic discourse mainly due to the fundamental longitudinal divide severing the West from the East. The spatio-temporal universalisation of World History is at the same time an arbitrary, originally European construction. If we investigate the origin of the modern notion of Europe and the European identity, we realize the extent to which Islam was a factor in their creation. Early modern European humanists rediscovered ancient constructs of East and West or Europe and Asia as hard cultural and political boundaries. However, in so doing they have primarily begun the secularization of Christendom as the medieval form of western unity. Because the aforesaid identity was essentially formed during the Crusades, it is quite natural to situate this subject within narrower, Southern-European and Mediterranean context of relations between different traditions. This paper endeavours to link the reflection on the given portion of the discourse of the philosophy of history with the recent results of postcolonial theory and medieval studies