Synthesis Philosophica 24 (1):79-99 (2009)

Abstract
Najnovije rasprave o civilnom društvu razmatrale su procese globalizacije čime je proširen teorijski diskurs kako bi se obuhvatio pojam globalnoga civilnog društva. Pojam i praksa civilnog društva globalizirali su se na način koji odražava empirijske procese međupovezivanja društava i oblikovanja svjetskog društva. Iz normativno mobilizirajuće perspektive, aktivisti i teoretičari civilnoga društva ističu potrebu za obranom svjetskog društva od globalne prijetnje nuklearnim ratom, ekoloških katastrofa, zločina i nasilja, dominacije svjetskih sila nad sudbinom pojedinih zemalja i društava, tj. potrebu da se ono suprotstavi tendenciji »politike moći« na svjetskoj razini i da obrani autonomiju društva kao onoga koje je primarno uskladivo s ekspanzijom politika koje su zasnovane na vladavini zakona diljem svijeta, a neuskladivo s politikom sile, državnih razloga i dominacijom svjetskih središta moći. Procesi globalizacije rezultiraju sukobljavanjem i/ili asimilativnim prelaženjem civilizacija i kultura, kao i kontroverznim tendencijama: s jedne strane, pokušaja uvođenja međunarodnih političkih institucija i usvajanja međunarodnih konvencija za zaštitu ljudskih prava, za zaštitu demokratskih vrijednosti, za borbu protiv terorizma i segregacije prema različitim osnovama, vodeći time prema globalnoj standardizaciji kulture ljudskih prava i demokratskog političkog i pravnog poretka, a s druge strane, rastom ksenofobije, partikularizacije i etnonacionalizma, građanskih ratova, ekoloških prijetnji, globalnog terorizma, prijetnjom problema gladi, nuklearnog rata, novim bolestima itd. Suvremena pobjeda liberalnih i demokratskih vrijednosti pozitivni je doseg, no praćen osporavanim pitanjem suvereniteta, propadanjem urbanog, rasizmom, etničkim čišćenjem, ksenofobijom, neuspjelim političkim legitimacijama , a na globalnoj razini praćen je: globalnom nepravdom, siromaštvom, ekološkim opasnostima, masovnim i smrtonosnim bolestima, ugnjetavanjem manjinskih skupina, nezaustavljivim rastom stanovništva, velikim nesrazmjerima političke i ekonomske moći, terorizmom na globalnoj razini, prijetnjom nuklearnom katastrofom itd. Globalno civilno društvo ima tri dimenzije: 1.) empirijski fenomen globaliziranih društvenih relacija, međupovezanosti, 2.) mobiliziranje, formativnu silu projekta/vizije i 3.) društvene čimbenike na globalnoj/transnacionalnoj razini. Antiglobalizacijski pokret je pokušaj djelovanja nasuprot uočenim negativnim aspektima tekućih procesa globalizacije. Iako pristaše tog pokreta često djeluju uigrano, sam je pokret heterogen i obuhvaća raznolika, povremeno suprotstavljena, shvaćanja tog procesa, alternativna viđenja, strategije i taktike. Prema tome, iznijansirani pojmovi obuhvaćaju antikapitalističku/ antikorporativnu alternativnu globalizaciju. Njegovi sudionici mogu koristiti pozitivne izraze poput ‘globalna pravda’ ili ‘pokret za poštenu trgovinu’; ili ‘pokret za Globalnu Pravednost i Solidarnost’; ili ‘Pokret svih Pokreta’; ili jednostavno ‘Pokret’; ili ‘antikorporativni kapitalistički pokret’. Općenito govoreći, antiglobalizacijski pokret kao takav nije u velikoj mjeri suprotnost globalizaciji nego je oporba određenom načinu na koji se ona odvija – kao što je to neoliberalni proces globalizacije. U tom smislu, mnogi predstavnici Pokreta više vole da ih se naziva altermondijalizmom
Keywords No keywords specified (fix it)
Categories (categorize this paper)
Options
Edit this record
Mark as duplicate
Export citation
Find it on Scholar
Request removal from index
Revision history

Download options

PhilArchive copy


Upload a copy of this paper     Check publisher's policy     Papers currently archived: 59,029
External links

Setup an account with your affiliations in order to access resources via your University's proxy server
Configure custom proxy (use this if your affiliation does not provide a proxy)
Through your library

References found in this work BETA

Add more references

Citations of this work BETA

Add more citations

Similar books and articles

Civilno društvo i politička kultura.Dragica Vujadinović - 2008 - Filozofska Istrazivanja 28 (1):21-33.
Globalno selo.Sead Alić - 2009 - Filozofska Istrazivanja 29 (1):51-61.
Teorija in Praksa V Psihoanalizi.Colette Soler - 2011 - Filozofski Vestnik 32 (3).
Poimanje globalizacije.Željko Kaluđerović - 2009 - Filozofska Istrazivanja 29 (1):15-29.
Društvo Debakla: Triptih Diskursa Univerziteta.Nikola Janović - 2010 - Filozofija I Društvo 21 (2):117-124.
O mogućnosti odgovarajuće filozofije globalizacije.Arto Mutanen - 2009 - Synthesis Philosophica 24 (1):35-48.
Filozofija i kulturni pluralizam u doba globalizacije.Mislav Kukoč - 2006 - Filozofska Istrazivanja 26 (1):13-22.

Analytics

Added to PP index
2013-12-01

Total views
15 ( #657,804 of 2,427,621 )

Recent downloads (6 months)
1 ( #528,520 of 2,427,621 )

How can I increase my downloads?

Downloads

My notes