Results for 'Jos�� Mu��iz'

1000+ found
Order:
  1.  42
    Hêng-San Kao. Kuan-Yü Łoś Ho Suszko “Lun Mu-Hsing Ti K'uo-Chung ” I Wen Chih Jo-Kan Hsiu-Cheng Ho Chien-Hua ”). Shuxue Jinzhan , Vol. 6 No. 4 , Pp. 388–390. [REVIEW]C. C. Chang - 1971 - Journal of Symbolic Logic 36 (2):339-339.
    Direct download (5 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  2.  1
    Pouke Iz Rane Crkve Za Današnje Evanđeosko kršćanstvoLessons From the Early Church for Today’s Evangelical Christianity.Ervin Budiselić - 2017 - Kairos: Evangelical Journal of Theology 11 (1):69-90.
    Pretpostavljajući da u evanđeoskom kršćanstvu postoji kriza biblijskog tumačenja, ovaj članak nastoji ukazati na tu problematiku, posebice zato što je za evanđeosko kršćanstvo postojanje Crkve usko vezano uz navještaj Istine. Polazeći od pozicije da evanđeoska hermeneutika nije rođena u vakuumu, već je rezultat povijesnog procesa, u prvome dijelu članka uvodno se analizira problematika između sola i solo scripture, i ističu se neka problematična pitanja na koja treba obratiti pozornost. U drugome dijelu članak se bavi hermeneutikom u partističkom razdoblju, posebice: a) (...)
    No categories
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  3. Kant in filozofska hermenevtika Kant and Philosophical Hermeneutics.Günter Figal - unknown - Phainomena 53.
    Interpretacija je pogojena s tistim, kar potrebuje interpretacijo. V tej pogojenosti mu pripada, kar pomeni: obstaja le z njegovim vznikom. Izvornost deli s tistim, kar potrebuje interpretacijo in v tem je kot umetnost kakor narava: posredovanje izvornega in izvorno posredovanje v enem. Iz tega križanja govori hermenevtična svoboda. S Kantom jo je v njenem bistvu moč dojeti bolje kot brez njega – toda le, če Kantu sledimo tam, kjer stopi preko nehermenevtičnih določitev svoje filozofije.The interpretation in conditioned by what is (...)
    No categories
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  4. Možnosti in meje medkulturnega sporazumevanja Possibilities and Limits of Intercultural Coming to an Understanding.Klaus Held - 2003 - Phainomena 45.
    Prvi in drugi del predavanja na splošno obravnavata možnosti in meje medkulturnega sporazumevanja. Pri tem se z vidika temeljnih navad in »globokih razpoloženj« razložijo razlike med kulturnimi svetovi ljudi. Iz tega se poraja razlikovanje med razsežnostjo vsakdanje prakse, ki jo lahko dandanes srečamo kjer koli v svetu in v kateri se ne pojavljajo nikakršne načelne težave medkulturnega sporazumevanja, in razsežnostjo, v kateri je treba premagovati takšne težave in v kateri zaradi tega grozi tako imenovani »clash« kultur. Tretji del predavanja poizkuša (...)
    No categories
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  5.  19
    Nikola Vitov Gučetić: o ljepoti, ljubavi i ženama.Ivana Zagorac - 2007 - Filozofska Istrazivanja 27 (3):613-627.
    Zamah neoplatonističkih koncepcija i oživljavanje ideala antike uz zdušnu potporu petrarkističke lirike, u humanizmu i renesansi uzvisuju ženu na način nepojmljiv za srednjovjekovlje. Dubrovačko zakonodavstvo, već od ranije pod prevladavajućim utjecajem Crkve, bilježi značajne promjene u pozicioniranju žene u društvu, dok nove misaone orijentacije snažno utječu i na kulturni život. Tako se u Dubrovniku pojavljuju i prve pjesnikinje, a konstruira se i prvi mit o ženi, onaj o Cvijeti Zuzorić. Upravo njen suvremenik i dragi prijatelj Nikola Vitov Gučetić, svojim radovima (...)
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  6. Nikola Vitov Gučetić: o ljepoti, ljubavi i ženama: Nikola Vitov Gučetić: on Beauty, Love and Women.Ivana Zagorac - 2007 - Filozofska Istrazivanja 27 (3):613-627.
    Zamah neoplatonističkih koncepcija i oživljavanje ideala antike uz zdušnu potporu petrarkističke lirike, u humanizmu i renesansi uzvisuju ženu na način nepojmljiv za srednjovjekovlje. Dubrovačko zakonodavstvo, već od ranije pod prevladavajućim utjecajem Crkve, bilježi značajne promjene u pozicioniranju žene u društvu, dok nove misaone orijentacije snažno utječu i na kulturni život. Tako se u Dubrovniku pojavljuju i prve pjesnikinje, a konstruira se i prvi mit o ženi, onaj o Cvijeti Zuzorić. Upravo njen suvremenik i dragi prijatelj Nikola Vitov Gučetić, svojim radovima (...)
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  7. Svoboda, ki jo menimo The freedom which we mean.Volker Gerhardt - unknown - Phainomena 51.
    Uvodno poglavje je pregled razprav o svobodi spod peresa določenih nevrofiziologov iz Nemčije. V tem okviru lahko pridemo do zaključka, da ni potrebna vrzel v vzročnosti narave, da bi lahko obstajalo nekaj takega kot svoboda. V tem oziru so Libetovi eksperimenti nekonsistentni. Svoboda je v bistvenem smislu prostost od določenosti volje po volji drugega. In svoboda ima enako kot človekova zavest bistveno družbeno formo. To pa še ne pomeni, da lahko podamo oris naravne zgodovine svobode, zgodovine, v kateri bi neizogiben (...)
    No categories
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  8.  2
    Descartes - izganjalec hudiča.Miran Božovič - 1990 - Filozofski Vestnik 11 (1).
    Izhajajoč iz Montaignovega eseja Apologie de Raimond Sebond skuSa avtor osvetliti razliko med povezovanjem tako imenovanih razlogov za dvom, se pravi čutnih zmot, norosti in sanj pri Montaignu in v Descartesovi Prvi meditaciji. V zvezi z demonom kot razlogom oziroma sredstvom za dvom pa skuša - ob navezavi na Popkinovo tezo, da bi bilo zgodovinski vir Descarte-sovega demona mogoče iskati v znamenitem sodnem procesu zoper Urbaina Grandierja, do katerega je v začetku tridesetih let 17. stoletja prišlo v Loudunu v Franciji (...)
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  9. Bariery i perspektywy integracji miȩdzypokoleniowej we współczesnej Polsce.Andrzej Klimczuk - 2010 - In Dorota Kałuża & Piotr Szukalski (eds.), Jakość Życia Seniorów W Xxi Wieku Z Perspektywy Polityki Społecznej. Wydawnictwo Biblioteka. pp. 92--107.
    Civic non-participation in public life is one of the most important problems in contemporary Poland. This phenomenon makes all generations equal and it requires breaking of the barriers in intergenerational integration. Presented study shows that the aspiration for coherence and stability of the system may be based on the taking advantage by using benefits of age difference in society. Article indicates dimensions and levels in seeking quality solutions for the integration in conditions of shaping social dispersion space order. It also (...)
    Direct download (2 more)  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark   6 citations  
  10.  7
    Odrešljivi Prihranki Ali Kako Skozi Potrošnjo Postati Asketski.Emmanuel Alloa - 2014 - Filozofski Vestnik 35 (3).
    Webrova vznemirljiva teza iz dela Protestanska etika in duh kapitalizma, ki sprva izgleda tako neverjetno, je bila od svoje prve objave deležna številnih kritik, spodbijajo pa jo vse do danes. Ena izmed številnih kritik, pa ostaja še posebej nepopustljiva: če je duh samoodpovedovanja primeren za kapitalistično podjetništvo, pa ekonomije ne poganjajo samo podjetniki; ekonomija potrebuje tudi potrošnike, ki so pripravljeni kupiti več od tega, kar predstavlja njihove dejanske potrebe. Po Benjaminu je kapitalizem religija brez dogme ali teologije in ni nič (...)
    No categories
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  11.  14
    Nova fizika na LHC-u i nova filozofska istraživanja.Tomislav Petković - 2010 - Filozofska Istrazivanja 30 (1-2):193-209.
    Članak je usmjeren ususret paradigmi nove fizike koju treba iznijeti LHC, ali s kritičkim prosuđivanjem toga razvoja pomoću Kuhnovih teza i epistemologije povezanih s modernom fizikom. Promišljanja i prosudbe nove filozofije niču iz LHC-fizike, koja se tumači kao »science universelle« . LHC, kao najveći sudarivač čestica u svijetu do sada, nije motiviran time da uništi Boga niti bilo koju vjeru u svijetu, već za otkrivanje novih čestica s njihovim interakcijama i kozmologijom u Prirodi, baš onoliko koliko pružaju LHC-scenariji na Tera-elektron-volt (...)
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark   1 citation  
  12.  15
    Freedom and the Principles of Morality.Zagorka Golubovic - 2003 - Filozofija I Društvo 2003 (21):97-106.
    Freedom as an authentic and willed process, characteristic of man as a human rational being, enables the individual to act in accordance with the principles of morality, since the individual can choose between good and evil, and in this way to get out of the sphere of the given to which the rest of the living world is limited. We should recall the forgotten Marx and his famous text on the essential difference between the animal world and humanity as a (...)
    No categories
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  13.  11
    Relativnost vremena i prostora u hrvatskoga pjesnika Nikole Šopa i slovenskog pjesnika Gregora Strniše.Fedora Ferluga-Petronio - 2006 - Filozofska Istrazivanja 26 (3):661-672.
    Dva pjesnika, hrvatski Nikola Šop i slovenski Gregor Strniša – premda ih razlikuje pripadnost epohi i miljeu – imaju zajednički nazivnik: obojica su metafizički pjesnici i, u toj pjesničkoj dimenziji, obojica se bave relativnošću vremena i prostora, to jest vremenitošću i bezvremenošću, prostornošću i besprostornošću, koje nisu ništa drugo nego sinonimi za pojmove ljudskog i božanskog. Obojicu pjesnika dubinski motiviratraganje za Posljednjom Istinom. U Šopa ta potreba vuče porijeklo iz njegove osobne tragedije, iz strahovite nesreće koja ga je onesposobila na (...)
    No categories
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  14.  35
    Uwagi O Problemie Uzasadniania.Roman Ingarden - 1962 - Studia Logica 13 (1):173-174.
    Potrzeba uzasadnienia zdań w sensie logicznym pŀynie z faktu, iż uznają one swą funkcją stwierdzenia zachodzenie stanu rzeczy, wyznaczonego przez ich sens, i to zachodzenie niezależne od nich samych, a zarazem jako twory czysto sygnitywne (językowe) nie są zdolne pokazać bezpośrednio tego zachodzącego stanu rzeczy.Uzasadnienie pośrednie przez odwoŀanie się do innych zdań, które tymi samymi cechami się odznaczają i same z natury swej wymagają uzasadnienia, nie może być nigdy definitywne i jako takie domaga się uzupeŀnienia przez uzasadnienie “bezpośrednie”.Uzasadnienie bezpośrednie może (...)
    Direct download (3 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  15.  8
    Things Talked About While We Remain Silence and Things We ’Re Silence About While Talking: The Starting Assumptions for an Anthropology of Silence About the Nearest Past‘.Gordana Djeric - 2007 - Filozofija I Društvo 18 (3):43-57.
    Wars of the last decade of the 20th century in former Yugoslavia have brought the whole region into the center of media attention and, accordingly, have aroused interest of the western academic theory. Since the latest?discovery of the Balkans? was brought into being precisely due to wars, one shouldn?t be surprised to find that many academic approaches to questions of Yugoslavia dismemberment are biased, superficial or exotic. On the other hand, Serbian academic auditorium was far from being active in elaborating (...)
    No categories
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  16.  8
    Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi.Ivan Bodrožić - 2007 - Filozofska Istrazivanja 27 (3):581-593.
    U obraćenju i životu svetog Augustina veliku je ulogu odigrala ljubav prema filozofiji. Toliko je značajan njezin utjecaj na njegov životni tijek da se čak govorilo o dva obraćenja: jedno na filozofiju, drugo na kršćanstvo. Ako bi bilo pretjerano govoriti o dva obraćenja, jer se radilo o istom procesu u kojem je filozofija odigrala značajnu ulogu u Augustinovu boljem razumijevanju kršćanstva, ipak se ne može zanijekati važnost filozofije u njegovoj intelektualnoj formaciji. Ako mu je kršćanstvo predstavljalo puninu, onda mu je (...)
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  17.  3
    Stvaralaštvo Kao technêCreativity as a Technê.Marica Rajković - 2020 - Metodicki Ogledi 27 (1):13-30.
    Filozofija 21. stoljeća dužna je preispitati fundamentalne pojmove na kojima je zasnovana kako bi se utvrdilo je li povijesni tijek utjecao na promjenu u njihovoj biti i utjecaju. Jedan od takvih pojmova je pojam stvaralaštva koji se od još od starogrčke epohe vezuje za poietičku filozofiju. Neophodno je postaviti pitanje o tome je li još uvijek opravdana podjela prema kojoj je stvaralaštvo sfera ποίησις ili se stvaranje sâmo u tolikoj mjeri promijenilo kroz povijesna kretanja da je potrebno iz temelja ponovno (...)
    No categories
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  18.  12
    Citizens in the Maelstrom of Change: Individual and Collective Experience in Serbia in Times of Transformation.Ivana Spasic - 2002 - Filozofija I Društvo 2002 (19):357-367.
    In analyzing any society, particularly those which, like Serbia, have undergone deep ruptures and turmoil in a short period of time, the perspective of everyday life and ordinary people's experiences is indispensable. In addition, the application of current sociological and anthropological theories of everyday life on today's Serbia, seeking to capture personalized interpretations whereby ordinary citizens make sense of all that has happened to them during the past fifteen years, can yield broader theoretical implications. For, from this perspective it is (...)
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  19.  29
    Globalizacija, globalizirana etika i moralna teorija.Vojko Strahovnik - 2009 - Synthesis Philosophica 24 (2):209-218.
    Jedan od izazova, koji proizlaze iz globalizacije kao multidimenzijskog fenomena, je mogućnost moralne integracije svijeta ili barem pronalaska vjerodostojnog zajedničkog temelja za smisleni etički dijalog. Prevladavanje moralnih fragmentacija modernog svijeta je još teže u svjetlu raznolikosti pogleda u moralnoj teoriji. Je li globalna etika uopće moguća imajući u vidu mnoga neslaganja o metaetičkim i normativnim pitanjima? Moralna teorija stoji pred izazovom pružanja upotrebljivog okvira za moralnu raspravu kao preduvjeta za moralnu integraciju. U svojoj posljednjoj knjizi, Robert Audi predlaže model pluralističkog (...)
    Direct download (2 more)  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  20.  12
    Eric Hobsbawm: A Historian in Search of the Future.Milan Subotic - 2009 - Filozofija I Društvo 20 (1):159-192.
    In this paper the author interpreted the historiographic span of work of Eric Hobsbawm, one of the most famous and most influential contemporary historians. Bearing in mind the extensiveness and complexity of this span of work, the author limited his analysis to two theoretical problems - Hobsbawm's view of the concept of 'social history' and the exploration of the function of 'historical materialism' in the emergence and realisation of this concept. In the author's opinion, Marxism served Hobsbawm as a productive (...)
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  21.  33
    Tijelo I Tehnologija. Prilog Bioetičkoj Raspravi o Sportu.Ivana Zagorac - 2008 - Synthesis Philosophica 23 (2):283-295.
    Razlika između prikaza vrhunskog sportaša nekad i danas možda se najbolje ocrtava u točki susreta kiborg-teorije i studija o sportu. Rekonceptualizacija pojma ‘sportaš’ u tome se smislu otvara kao pomak od ‘prirodnoga’ ka ‘umjetnom’. Tijekom ljudske povijesti vrhunski sportaši uvijek su bili doživljavani kao na određeni način ‘ne-prirodni’ i slavljeni kao heroji koji su nadvladali granice svojih prirodnih tijela. Današnji sportski događaji privlače više gledatelja nego ikada ranije, a oštra konkurencija podiže i same standarde i kriterije natjecanja. Sportovi koji privlače (...)
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  22.  3
    Kant in »Pravica Do Laži«.Alenka Zupančič - 1993 - Filozofski Vestnik 14 (1).
    Tekst ponuja interpretacijo kontra verze Kant—Constant. Kontroverze, ki jo je začel Constant v svojem spisu iz leta 1797, Des Reacton politiques, Kant pa seje nanjo odzval s kratkim tekstom "O domnevni pravici lagati iz človekoljubja", ki nosi isto letnico. Vprašanje "pravice do laži" zadeva tako problematiko prava kot problematiko etike, in v zadevnem tekstu se ga avtorica loteva z obeh perspektiv.
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  23. Jedan Svet, I Mi U Njemu.Jovan Babić - 2014 - Strani Pravni Život 2014 (3):13-29.
    Aspiracija za jedinstvenim upravljanjem svetom je stara koliko i sam svet. Ona u suštini proizlazi iz naše percepcije sveta kao jednog, bez obzira na sve razlike koje se u njemu takođe vide. U naše vreme ova percepcija je pojačana utiskom o sve većoj međuzavisnosti delova sveta, kao i osećajem da su razlike, ma koliko bile velike, sve manje važne u odnosu na ono što je isto ili bar slično u različitim delovima sveta. Ovaj osećaj jedinstva je još više pojačan percepcijom (...)
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  24.  5
    Značajke Petrićeve recepcije Zoroastru pripisanih Oracula chaldaica.Erna Banić-Pajnić - 2010 - Filozofska Istrazivanja 30 (3):457-466.
    Petrić, koji na Pletonovu tragu spise poznate pod naslovom Kaldejska proroštva pripisuje Zoroastru, »suvremeniku Abrahamovu, prvom otkrivaču astrologije i magije tj. mudrosti«, objavljuje te spise u »Dodatku« svoje Nove sveopće filozofije 1591. te 1593. godine pod naslovom Zoroaster et eius CCCXX Oracula Chaldaica, eius opera e tenebris eruta et latine reddita . Spisi će 1593. godine kao zasebno izdanje biti objavljeni u Hamburgu pod naslovom Magia philosophica hoc est Zoroaster et eius CCCXX Oracula chaldaica .Zoroastru pripisanu filozofiju Petrić zajedno sa (...)
    No categories
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  25.  9
    The Privilege of a Traveller.Tomaž Erzar - 1994 - Filozofski Vestnik 15 (1).
    Formiranje prepričanja v Humovi filozofiji je glavna tema članka, ki izhaja iz temeljnega razlikovanja med naravno in nenaravno domišljijo v Humovem svetu Narave. Za razliko od vere prepričanje pri Humu prestopa meje zaznave v smeri skritih vzrokov, a vendar ostaja v okvirih izkustva in navade; naloga filozofije, ki je razpeta med skepticizem in vsakdanje življenje, je formiranje domišljije, na katero se opira vzročno sklepanje v prepričanjih. Formiranje domišljije se pri Humu neposredno izrazi v razmerju filozofije na eni strani in literature (...)
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  26.  6
    O mjestu filozofiranja.Damir Barbarić - 2002 - Prolegomena 1 (2):121-140.
    Članak predstavlja pokušaj izlaganja izvornog smisla Platonove odredbe o čuđenju kao početku filozofije, i to posredstvom kritičkog otklanjanja njezina pretumačenja u Aristotela, zatim kod Stoika, te naposljetku u Spinoze i Hegela. Pritom se podsjeća na rano grčko iskustvo čuđenja kao _______, gdje ono ponajprije znači temeljni ugođaj prisustva onog božanskog, kao i čovjekova sudjelovanja na božanskom. Tomu odgovara uloga koju pri čuđenju ima ono “patetično”, u Platona snažno istaknuta, a u kasnijoj tradiciji potisnuta i zaboravljena. Za Platona čuđenje potječe iz (...)
    No categories
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  27.  39
    Moralno razumijevanje kod psihopata.Luca Malatesti - 2009 - Synthesis Philosophica 24 (2):337-348.
    Gorući i težak praktički problem vezan je uz opće pitanje ispravnog društvenog odgovora na prijestupnike klasificirane kao osobe s antisocijalnim poremećajem ličnosti. Članak prilazi ovom općem problemu fokusirajući se, iz filozofske perspektive, na još uvijek važno ali lakše dohvatljivo pitanje jesu li psihopatski prijestupnici moralno odgovorni. Posebno se istražuje imaju li psihopati mogućnost moralnog razumijevanja. Vjerodostojni pristup posljednjem pitanju zahtijeva zadovoljavajuću filozofsku interpretaciju empirijskog dokaza koji pokazuje da psihopati ne uspijevaju naći razliku između konvencionalnih i moralnih normi. Preciznije, uzet ću (...)
    No categories
    Direct download (4 more)  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  28.  15
    Fritz Jahr (1895.–1953.) – čovjek koji je izmislio bioetiku. Preliminarna biografija i bibliografija.Amir Muzur & Iva Rinčić - 2011 - Synthesis Philosophica 26 (1):133-139.
    U članku su predstavljeni osnovni podaci o životu Fritza Jahra , njemačkog učitelja i teologa koji je po prvi put u povijesti, u članku iz 1927., koristio termin ‘bio-etika’ i predložio koncept nove discipline temeljene na »bioetičkom imperativu« – reviziji Kantova kategoričkog imperativa, proširenog na životinje i biljke. Iako su doduše neki podaci o Jahrovim publikacijama već poznati , Jahrova biografska pozadina je još uvijek potpuno neistražena. Ovaj rad ukratko istražuje i kronologiju otkrića Jahrovog djela , pomičući datum i mjesto (...)
    No categories
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  29.  5
    Dewey kao Rortyjev filozofski i demokratski orijentir.Danko Plevnik - 2011 - Filozofska Istrazivanja 31 (1):11-16.
    Dewey, kućni prijatelj i politički istomišljenik njegova oca, inspirirao je Rortyja od malih nogu, ostajući uzor kojemu bi se na svakom spoznajnom raskrižju uvijek vraćao. Njegov pragmatizam poslužio mu je u odbacivanju filozofskih, društvenih i kulturnih dogmi, a njegov demokratizam poticao na oduševljenje američkim patriotizmom, koji je obojici važio za esencijalnu komponentu građanstva, što su im kritičari predbacivali kao crtu naiviteta. No i ta se »naivistička« Deweyjeva načela Rortyjevog zagovaranja slobode pravednije jednakosti, temelje na baštini njegove prosvjetiteljski katarzične socijalne etike, (...)
    No categories
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  30.  4
    Globalna etika na temelju tradicija židovstva, kršćanstva ter islama.Krunoslav Pranjić - 2006 - Filozofska Istrazivanja 26 (4):879-890.
    Izraelit, André Chouraqui, rođen u Alžiru , pravnik sa Sorbone, hebraist, orijentalist, ekumenist, beletrist, suosnivač »Abrahamovskoga bratstva«, prevođen na 20 europskih i 3 dalekoistočna jezika; za njegove prijevode kapitalnih sakralnih knjiga imenjak mu Malraux rekao da su »grandiozna avantura duha«… U svojoj respektivnoj knjizi Chouraqui promatra jednu za drugom Deset zapovijedi u svima trima monoteističkim vjerama sve do u naše dane. Iz poglavlja u poglavlje, vodeći računa o evoluciji običaja, društva, znanosti i tehnike, autor nam nudi nov pogled na primjenu (...)
    No categories
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  31.  14
    Petrić o vrlini i sreći u »humanističkom« razdoblju: Petrić on Virtue and Happiness in the »Humanistic« Period.Bruno Ćurko - 2010 - Filozofska Istrazivanja 30 (3):395-412.
    U četiri djela objavljena do 1562. godine, Frane Petrić tematizira vrlinu i sreću. Osnovna tema prvog Petrićeva djela, La città felice, jest postizanje sreće putem vrline. Ostala tri Petrićeva djela u kojima se tematizira vrlina ili sreća su Il Barignano. Dialogo dell’honore, Della historia diece dialoghi i Della retorica dieci dialoghi. U navedenim su djelima vrlina i sreća teme kojih se Petrić dotiče samo usput. U Barignanu, dijalogu o časti, tematizira se odnos vrline i časti. Deset dijaloga o povijesti donosi (...)
    No categories
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  32.  4
    Pravna Teorija in Naravno Pravo V Vebrovi Etiki.Marini Emanuele - 2011 - 15:109-112.
    Članek obravnava pravno teorijo, ki je prisotna v končnem delu Vebrovega spisa Etika. Prvi poizkus eksaktne logike nagonske pameti. Veber se le mimogrede ukvarja s teorijo prava, vendar njegov prispevek ni zanemarljiv. Vebrova Etika je logika nagonske pameti: Veber, gledano iz čistega predmetnoteoretičnega vidika, ne sestavlja zbirke moralnih zapovedi, ampak namerava orisati najsplošnejša formalna načela, ki določajo pravilnost nagonskega doživetja. Tega, kaj mora posameznik narediti v danem trenutku, logika nagonske pameti ne more povedati, ker je le formalna veda. »Most« med (...)
    No categories
    Direct download  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  33.  10
    Filozofska kritika kritike jedne kritičke analize eugeničkog nasljeđa u biotehnološkome dobu.Tonči Matulić - 2006 - Filozofska Istrazivanja 26 (4):997-1017.
    Okosnica ovog doprinosa jest odgovor na neke opaske i predrasude Darka Polšeka iz Zagreba, iznesene u kritičkom osvrtu na moju kritičku procjenu njegova viđenja eugeničkog nasljeđa u biotehnološkom dobu. Za tu je svrhu doprinos podijeljen u devet paragrafa, koji donose filozofsku kritiku nekih Polšekovih prigovora. U doprinosu se rasvjetljavaju još neki novi problematični aspekti glavne Polšekove teze o takozvanoj ‘novoj eugenici’. Autor u ovom doprinosu iznosi argumente koji pokazuju i epistemološke i etičke slabosti takozvane nove eugenike, ali ne na način (...)
    No categories
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  34.  17
    Načelo Vezanosti, Searle I Nesvjesna Intencionalnost.Tomislav Janovic & Davor Pecnjak - 2007 - Prolegomena 6 (1):29-43.
    The present article is a critical assessment of the “Connection Principle” – the principle according to which the two key properties of mental states, intentionality and phenomenality , are necessarily co-instantiated. A theory of mind endorsing some version of this principle assumes that all intentional states are either conscious or otherwise potentially conscious. The Connection Principle, being a subject of much controversy in the past 15 years, has divided the community of philosophers of mind in two, as it were, irreconcilable (...)
    Direct download (4 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  35.  2
    Descartesove ispovijesti.Jasna Šakota-Mimica - 2009 - Filozofska Istrazivanja 29 (1):145-159.
    U tekstu se traga za vezom između Descartesovih životnih obrata i razloga zbog kojih filozof u Raspravi o metodi i Meditacijama o prvoj filozofiji primjenjuje ispovjednički način pisanja. Takvo nastojanje otkriva posebnu ulogu maske pod kojom se Descartes namjerava prvi put pojaviti pred javnošću. Iako masku spominje još u dnevničkim bilješkama, on je konačno oblikuje, i to kao ‘osobu’, tek s otkrićem cogito, dakle, u vrijeme dok piše Raspravu o metodi. U tom mu djelu ‘osoba’, shvaćena kao čist razum, daje (...)
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  36. O Etičnem Pomenu SojenjaOn The Ethical Meaning Of Judgment: Interpretacija Kantove »razsodne moči« kot etične hermenevtike pri Hannah Arendt Interpretation of Kant’s “Power of Judgment” as Ethical Hermeneutics in Hannah Arendt.Peter Trawny - unknown - Phainomena 51.
    Hannah Arendt v svoji interpretaciji Kantove teorije »razsodne moči«, le-to vzame iz njenega prvotnega sobesedila, razmisleka o dobrem in lepem, ter ji podeli politični pomen. Po eni strani Kantov pojem »reflektirajoče razsodne moči« Arendtovi omogoči prikaz določene nujnosti v politični presoji, za katero je značilno, da se vedno odvija v singularnih okoliščinah in se ne more sklicevati na nobeno vnaprejšnje, univerzalno ali splošno merilo. Po drugi strani Arendtova interpretira »nezainteresirano ugajanje«, ki je pri Kantu predpostavka za estetsko sodbo, kot nujni (...)
    No categories
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  37.  6
    Katolički ethos i umjetnost.Vlaho Kovačević - 2011 - Filozofska Istrazivanja 31 (2):427-445.
    U članku se kritički promišlja predaja katoličkog ethosa iz vlastitih pretpostavki. Tematizirajući katolički ethos iz mišljenja bitka suvremenog čovjeka na temelju umjetnosti u modernom i postmodernom dobu pokušava se razumjeti katolički ethos u horizontu ljudske egzistencije post-modernog doba. Time nam je otvoren prostor za njegovo razumijevanje iz postojanja umjetnosti u post-modernom dobu. Problematizirajući katolički ethos i umjetnost u post-modernom dobu iz njihovog ontološkog statusa unutar položaja u bitku suvremenog čovjeka bilo je potrebno distingvirati i naznačiti razliku i korespondenciju ova dva (...)
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  38.  11
    Šopov sat: mjerni instrument vremenitosti i bezvremenosti.Rosalba Asìno - 2006 - Filozofska Istrazivanja 26 (3):653-660.
    O složenoj koncepciji kategorije »vremena« u Šopovu djelu, napose u njegovoj kozmičkoj fazi, napisane su važne i temeljne rasprave. Ovaj prilog istražuje prozu Nikole Šopa koja prethodi kozmičkoj fazi, kako bi se rekonstruirao razvitak koji je pjesnika doveo do toga da se udalji od »zemaljskog vremena« i da zasnuje »kozmičko vrijeme«. Sat kao konkretan instrument za mjerenje, toliko prisutan kao diskretni protagonist na stranicama Šopovih djela, čini vodeću nit ove analize. To je onaj »zemaljski sat« kojega se pjesnik, dospjevši u (...)
    No categories
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  39.  3
    Realizem Leibnizeve univerzalne karakteristike.Gregor Kroupa - 2018 - Filozofski Vestnik 39 (1).
    Članek obravnava Leibnizev načrt filozofskega jezika, t. i. »univerzalno karakteristiko«. Najprej izpostavimo dejstvo, da Leibnizev načrt temelji na določenem semiotičnem vidiku matematike, ki v kontekstu novoveške ideje matematizacije vseh znanosti predstavlja novost. Kakorkoli ima Leibnizev drzen načrt resne pomanjkljivosti, ki so nedvomno botrovale temu, da ni nikoli zares začel z njeno izvedbo, pa Leibniz črpa optimizem iz strogo platonistične zasnove svoje epistemologije, v kateri je karakteristika utemeljena. Karakteristika je v sami teoretski zasnovi mogoča le pod pogojem, da se zaveže klasičnemu (...)
    No categories
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  40.  3
    Je razum se možen?Andrej Ule - 1987 - Filozofski Vestnik 8 (1):134-140.
    V svojem prispevku bom zajel le del problematike, ki je zajeta v problemskem polju razprav o razumu in nerazumu, racionalnosti in neracionalnosti. Razum ni dejstvo, ki bi obstajalo, niti ni obča potenca, ki bi jo bilo treba le uporabiti, marveč je možen le kot način bivanja ljudi v spletu zgodovinskih okoliščin, ki spodbujajo srečevanje in povezovanje dveh temeljnih potreb ljudi: potrebe po sproščanju racionalnosti diskurzov iz omejenih in enodimenzionalnih »otokov racionalnosti« ter potrebe po emancipaciji demokratskih družbenih odnosov iz prav tako (...)
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  41.  4
    Vicova »Nova znanost« između filozofije i moderne znanosti.Fulvio Šuran - 2010 - Filozofska Istrazivanja 30 (1-2):161-173.
    Moj rad u vezi s Vicovom misli polazi od stajališta da sveukupna zapadna filozofska misao – kao uostalom i religija i moderna znanost – predstavlja proizvod čovjekovog obrambenog mehanizma protiv straha od smrti kao sveopćeg ništavila, odnosno kao obrana od evidentnosti da stvari izlaze iz ničega u kojem se, na kraju egzistencijalnog ciklusa, neminovno i vraćaju. Riječ je o evidentnosti koju je starogrčka filozofija prva evocirala i prikazala.U sklopu tog općeg filozofskog obrambenog mehanizma i Vicova »Nova znanost« promatrana je kao (...)
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  42.  2
    Aristotel Proti Platonu: Variacije Dokaza Tretjega Človeka in Samopripis Idej.Boris Vezjak - 2017 - Filozofski Vestnik 38 (1).
    Gregory Vlastos je v svoji znani rekonstrukciji argumenta »tritos anthropos« menil, da je regres tretjega človeka usodna napaka platonske teorije idej, saj vpeljuje najmanj dve protislovni logični značilnosti tega nauka: predpostavlja namreč dve načeli, samopripis in neistovetnost. Argument tretjega človeka zato obravnavam na podlagi upoštevanja omenjenih načel in njune veljavnosti v dveh inačicah, ki ju je podal Aleksander Afrodizijski. V prvi, ki je tradicionalno pripisana Aristotelu pod imenom O idejah in jo najdemo v Aleksandrovem komentarju k Metafiziki, in nato še (...)
    No categories
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  43.  8
    Kant: Dolg in Nič. »Manj Od Ničle «.Petar Bojanić & Sanja Todorović - 2014 - Filozofski Vestnik 35 (3).
    Znano je, da so negativne velikosti svojo legitimnost od svojega nastanka dalje dobile skozi to, da so bile interpretirane kot dolg. S pretvorbo matematike v prirodoslovje pa je ta interpretacija postala nezadostna. Kantov spis iz leta 1763 o negativnih velikosti predstavlja poskus, da se po vzoru na Eulerjev argument o neizogibnosti iz dela Réflexions sur l'espace et le temps pokaže realnost negativnih velikosti izhajajoč iz tretjega Newtonovega zakona akcije in reakcije. Kantov pojem realne zoperstavljenosti skuša dotedanjo interpretacijo – dolg, spraviti (...)
    No categories
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  44.  7
    Authoritarianism as an Element of Social Character and a Factor of Gendered Social Interaction.Sasa Jovancevic - 2003 - Filozofija I Društvo 2003 (22):171-194.
    The immediacy of daily encounters with gender roles, as well as the specific features of authoritarian mediation in their social shaping, make an analysis of gendered social interaction indispensable. In this paper the analysis is centered on the concept of social character, with special emphasis on authoritarianism as a continuous determinant of the transformation of natural sex into social construct of gender. It is precisely the authoritarian personality type that is the basis for alienated gender, dominated by sexism, a?natural? belonging (...)
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  45. Jo Lewisooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo Commentary.D. O. Jo‘Veathera-Iiooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo, L. O. Ke18eyoooooooooooooooooooo Oooooooooooooooooo, R. O. HolderOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO, M. O. VeatchOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO, J. O. LevineOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO, Terrence F. Ackerman, Barbara Stanley, Michael Stanley, J. O. Lev-Ineooooooooooooooooooooooooooooo Oooooooooo & Oooo Cohenooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo - 1984 - Bioethics Reporter 1 (1).
    No categories
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  46. Iṣlāḥ-I Muʻāsharah Ke Rahnumā Uṣūl: Muʻāshare Kī Iṣlāḥ Ke Liʼe Z̤arūrī Aur Bihtarīn Uṣūlon̲ Kā Ek Nafīs Majmūʻah.Muḥammad Hārūn Muʻāviyah - 2006 - Amrīkah Men̲ Milne [Kā Patah], Darul-Uloom Al-Madania.
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  47. Pak Sŏng-Mu Ŭi Pʻurŏ Ssŭnŭn Tasan Iyagi.Sŏng--mu Pak - 2005 - Munhak Suchʻŏp.
    2. Saebyŏngnyŏk chʻodang esŏ on pʻyŏnji.
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark  
  48. There Are No Good Objections to Substance Dualism.Jos’E. Gusmão Rodrigues - 2014 - Philosophy 89 (2):199-222.
    This article aims to review the standard objections to dualism and to argue that will either fail to convince someone committed to dualism or are flawed on independent grounds. I begin by presenting the taxonomy of metaphysical positions on concrete particulars as they relate to the dispute between materialists and dualists, and in particular substance dualism is defined. In the first section, several kinds of substance dualism are distinguished and the relevant varieties of this kind of dualism are selected. The (...)
    Direct download (5 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark   11 citations  
  49.  37
    Decision Theory and Rationality.Jos Luis Bermdez - 2009 - Oxford University Press.
    Decision Theory and Rationality offers a challenging new interpretation of a key theoretical tool in the human and social sciences. This accessible book argues, contrary to orthodoxy in politics, economics, and management science, that decision theory cannot provide a theory of rationality.
    Direct download (2 more)  
     
    Export citation  
     
    Bookmark   24 citations  
  50.  9
    Aleksander Iz Afrodizijade o Skupnem Čutu.Pavel Gregorić - 2017 - Filozofski Vestnik 38 (1).
    Aristotel je vpeljal pojem skupnega čuta, zaznavno zmožnost višjega reda, ki združuje in nadzoruje posamezne čute. Osnovni namen prispevka je predstaviti, kako je skupni čut in njegove funkcije razumel Aristotelov najodličnejši antični komentator Aleksander iz Afrodizijade. Avtor je pri tem pozoren na Aleksandrovo ujemanje z Aristotelom ali odmikanje od njega, opozarja pa tudi na njegove prispevke k problematiki. Drugi cilj prispevka je obravnava enega posebnega odmika, ki je prevladoval v kasnejših razlagah Aristotelovega pojma skupnega čuta, tj. analogije med skupnim čutom (...)
    No categories
    Direct download  
    Translate
     
     
    Export citation  
     
    Bookmark   1 citation  
1 — 50 / 1000