In this paper, using Mark Schroeder’s (2008a) expressivist semantic framework for normative language as a case study, I will identify difficulties that even an expressivist semantic theory capable of addressing the Frege-Geach problem will encounter in handling the logical possibility of moral dilemmas. To this end, I will draw on a classical puzzle formulated by McConnell (1978) that the logical possibility of moral dilemmas conflicts with some of the prima facie plausible axioms of the standard deontic logic, which include obligation (...) implies permission. On the tentative assumption that proponents of ethical expressivism should be generally committed to securing the logical possibility of moral dilemmas in their semantic theories, I will explore whether and how expressivists can successfully invalidate obligation implies permission within the framework developed by Schroeder. The case study eventually reveals that this can indeed be a hard task for expressivists. Generalizing from the case study, I will suggest that the source of the difficulty ultimately lies in the mentalist assumption of the expressivist semantic project that the logico-semantic relations exhibited by normative sentences should be modeled in terms of the psychological attitudes that speakers express by uttering them. My final goal will be to show that the difficulty expressivists face in dealing with the logical possibility of moral dilemmas is a reflection of the more general problem that their commitment to the mentalist assumption prevents them from flexibly adopting or dropping axioms in their semantic theories to get the right technical results. (shrink)

U ovom radu, koristeći Mark Schroederov (2008a) semantički okvir za ekspresivistički normativni jezik kao studiju slučaja, identificirat ću poteškoće s kojima će se čak i ekspresivistička semantička teorija sposobna za rješavanje Frege-Geach problema susresti pri objašnjenju logičke mogućnosti moralnih dilema. U tu svrhu, oslonit ću se na klasičnu zagonetku koju je formulirao McConnell (1978)a pokazuje da se logička mogućnost moralnih dilema sukobljava s nekim od naizgled opravdanih aksioma standardne deontičke logike, među kojima je i aksiom da obaveza implicira dopuštenost. Na (...) temelju tentativne pretpostavke da zastupnici etičkog ekspresivizma trebaju općenito biti posvećeni osiguravanju logičke mogućnosti moralnih dilema u svojim semantičkim teorijama, istražit ću da li i kako ekspresivisti mogu uspješno opovrgnuti aksiom da obaveza implicira dopuštenje unutar okvira koji je razvio Schroeder. Studija slučaja konačno otkriva da to može biti zaista težak zadatak za ekspresiviste. Generalizirajući iz studije slučaja, sugerirat ću da izvor poteškoće leži u mentalističkoj pretpostavci ekspresivističkog semantičkog projekta da bi logičko-semantički odnosi prikazani normativnim rečenicama trebali biti modelirani pomoću psiholoških stavova koje govornici izražavaju izgovarajući ih. Moj konačni cilj će biti pokazati da je poteškoća s kojom se ekspresivisti susreću u suočavanju s logičkom mogućnosti moralnih dilema odraz općeg problema da njihova predanost mentalističkoj pretpostavci sprječava fleksibilno usvajanje ili odbacivanje aksioma u njihovim semantičkim teorijama kako bi dobili ispravne tehničke rezultate. (shrink)

The Southern Journal of Philosophy, EarlyView.