For successful application of educational inclusive concept, next to the material and technical requirements, of high importance is also the quality and improvement of educational practice, education and competence of all participants in the educational process. Teachers are crucial part of the educational process so their acquired knowledge and skills are of great importance for the success of the inclusive education. Aim of this paper was to determine geography teacher’s attitudes towards working with pupils with developmental difficulties. For the purpose (...) of the research survey was conducted including geography teachers in elementary and secondary schools in Croatia. Research results indicate that teachers do not consider themselves educated enough neither competent for everyday work with pupils with developmental difficulties and they express the need for additional education. In their school work they try to adopt teaching materials and methods according to children’s difficulties. Cooperation with school professional and pedagogical service and parents is one of the main preconditions for successful teaching. There are significant differences in teacher’s attitudes in elementary in relation to ones in secondary schools. (shrink)

Hrvatski odgojno-obrazovni sustav se, kao i sustavi u drugim zemljama, u današnjem vremenu suočava s različitim izazovima – od porasta rizika u mentalnom zdravlju i vršnjačkog nasilja do nezadovoljstva učenika školom. U odgovaranju na te izazove potrebno je krenuti od kontekstualnih faktora, poput odnosa učenika i nastavnika. Budući da je brižan odnos nastavnika i učenika ključan preduvjet za cjeloviti razvoj učenika te njihov školski uspjeh, nužno je utvrditi prepreke koje mogu ugroziti razvoj takvog odnosa. U dosadašnjim istraživanjima uočeno (...) je kako učenici i nastavnici u određenim uvjetima različito percipiraju i doživljavaju brižnost nastavnika, što može onemogućiti razvoj njihove bliskosti i povezanosti. Stoga, cilj ovoga rada je prikazati, analizirati i interpretirati razlike u viđenjima brižnog ponašanja nastavnika iz perspektive učenika i nastavnika. Dok nastavnici svoju brižnost najčešće shvaćaju u kontekstu podrške koju pružaju učenicima u procesu učenja, učenici ju pak shvaćaju u osobnijem kontekstu i osjećaju bliskosti s nastavnikom. The Croatian educational system, like the systems in other countries, nowadays faces various challenges, from the increase of mental health risks and peer violence to students’ dissatisfaction with school. In responding to these challenges, it is necessary to start from the contextual factors, such as the teacher–student relationship. Since a caring teacher–student relationship is a necessary prerequisite for the holistic development of students and their school success, it is important to identify obstacles that may jeopardize the development of such a relationship. Previous researches show that students and teachers in certain conditions perceive and experience caring differently, which may prevent the development of their closeness and connectedness. Therefore, the aim of this paper is to present, analyse and interpret differences in perceptions of the caring behavior of teachers from the perspective of students and teachers. While teachers most often perceive their care in the professional context, students understand it in a more personal way. (shrink)

Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva stresa kod odgojitelja i nastavnika tijekom COVID-19 pandemije te ispitati prediktivnu vrijednost nekih osobnih obilježja odgojitelja/nastavnika, izvora stresa, strategija suočavanja i socijalne podrške u objašnjenju doživljaja stresa, sagorijevanja na poslu i nade u budućnost. Online upitnik primijenjen je na uzorcima od 491 nastavnika i 316 odgojitelja. Rezultati su pokazali da su odgojitelji i nastavnici najvišu razinu stresa doživljavali tijekom prvog vala pandemije korona virusa te da je razina doživljenog stresa tijekom pandemije (...) veća nego prije pandemije. Odgojitelji uobičajene izvore stresa doživljavaju snažnijim nego specifične izvore stresa vezane za pandemiju korona virusa, dok je kod nastavnika obrnuto. Osobna obilježja odgojitelja/nastavnika, izvori stresa, strategije suočavanja i socijalna podrška povezani su s razinom stresa i sagorijevanjem na poslu te nadom u budućnost, ali se prediktivna vrijednost odnosno značajni prediktori razlikuju ovisno o kriteriju i skupini ispitanika. Rezultati ukazuju na pozitivan doprinos samoefikasnosti, strategija suočavanja i socijalne podrške u doživljaju stresa kod odgojitelja i nastavnika tijekom pandemije korona virusa. (shrink)

Predmet su rada rasprave o odnosu determinizma i slobode volje (tj. problem kompatibilnosti), odnosno implikacije koje imaju po moralnu odgovornost. Problemu se pristupa iz naturalističke perspektive iako se ne nudi odgovor na pitanje istine kauzalnog determinizma. Međutim, s ciljem da se ispita perspektiva za moralnu odgovornost, pretpostavlja se da je kauzalni determinizam potkrijepljen znanošću. Razmatra se pojam kauzalnog determinizma, a potom se ispituju izazovi koje argument konzekvenci postavlja pred slobodu volje shvaćenu kao mogućnost da se učini drugačije. Cilj je (...) rada pokazati da su u osnovi svakodnevne upotrebe pojma moralne odgovornosti slabiji uvjeti od slobode shvaćene kao mogućnosti da se učini drugačije. Na tim temeljima branimo zaključak da je moralna odgovornost kompatibilna s kauzalnim determinizmom. (shrink)

Sustainable development – as a concept of changes directed at creating an environment in which a person lives in harmony with nature – is nowadays an imperative. Laws and regulations concerning sustainable development exist, but the implementation of related topics in curricula is sporadic, led by few teachers sensible to eco-topics, and realized mainly through specific project activities. Even though the curricular reform in Croatia recognized the importance of sustainable development and introduced the cross-curricular topic devoted to it, the realization (...) of related educational goals is questionable. The conceptual complexity of the new curriculum that is based on interdisciplinarity presupposes knowledge and skills that go beyond those provided to future teachers during their formal education. The aim of this paper is to present the most important moments in the history of education for sustainable development in Croatia. Further, based on the research by different authors, we shall present didactic guidelines that can help teachers with implementation of the new curriculum. (shrink)

The paper discusses the challenges faced by the theoretical thought and practice in Europe concerning the politics of. Though multiculturalism is a complex phenomenon assuming that many social diversities should be brought into accord, in the practice of the Central and Southeast European states it is reduced to the identification of the identities and the recognition of the ethno-cultural minorities' rights. In these regions the politics of multiculturalism meets the resistance of the majority as well as the barriers that slow (...) down their social development. The antagonists of multiculturalism find their allies in conservative though real opinions of the intellectuals and politicians in the West who are afraid that a too fast expansion of the European Union may jeopardize its economic development and disturb even more its political stability. U radu se razmatraju izazovi sa kojima se suocavaju teorijska misao i praksa u Evropi, u vezi sa politikom multikulturalnosti. Iako je multikulturalizam slozen fenomen koji podrazumeva uskladjivanje mnogih drustvenih razlicitosti u praksi drzava u Centralnoj i Jugoistocnoj Evropi on je redukovan na prepoznavanje identiteta i priznavanje prava etno-kulturnih manjina. U ovim regionima politika multikulturalnosti nailazi na otpor vecine i prepreke koje usporavaju njihov drustveni razvoj. Saveznike, neprijatelji multikulturalizma, nalaze u konzervativnim, ali aktuelnim misljenjima intelektualaca i politicara na Zapadu koji strahuju da ce prebrzo prosirenje Evropske unije ugroziti njen ekonomski razvoj i jos vise uzdrmati politicku stabilnost. (shrink)

Ova četiri teksta prilagođena su izlaganja o knjizi Gordane Bosanac "Utopija i inauguralni paradoks", održana prigodom njezina predstavljanja.Predstavljanje se, uz raspravu, odvijalo u Klubu sveučilišnih nastavnika u Zagebu 24. listopada 2005.These four contributions are adapted talks on Gordana Bosanac’s book Utopija i inauguralniparadoks, delivered on the occasion of its presentation.This presentation took place at the Croatian University Teachers’ Club in Zagreb on 24th October2005.

U ovom radu predstavljena su mišljenja i stavovi nastavnika matematike o ispitima iz matematike na Državnoj maturi u Hrvatskoj. Cilj rada bio je ispitati mišljenja nastavnika o prikladnosti srednjoškolskih udžbenika matematike za pripremu učenika za ispite državne mature, općim zahtjevima ispita, ocjenjivanju i bodovanju na ispitima te o uspjehu učenika. Istraživanje je provedeno putem upitnika na prigodnom uzorku od 308 nastavnika matematike koji poučavaju u srednjim školama u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da nastavnici matematike školske udžbenike ne smatraju (...) prikladnima za pripremu učenika za ispit više razine. Nastavnici smatraju da je vrijeme predviđeno za ispit više razine nedovoljno. Većinom su zadovoljni rezultatima svojih učenika, no neopredijeljeni su po pitanju kriterija i bodovanja na maturi. Nastavnici strukovnih škola u većoj su mjeri nezadovoljni zahtjevima i postavkama državne mature u odnosu na gimnazijske nastavnike. Rezultati ovog empirijskog istraživanja mogu poslužiti kao polazište za ponovno razmatranje općih zahtjeva državne mature iz matematike nakon više od deset godina nakon njezina uvođenja. (shrink)

Tekst analizira nacin na koji nastavno osoblje na Beogradskom univerzitetu percipira bolonjski proces, nacelno i unutar lokalnog srpskog socijalnog i univerzitetskog konteksta; razlicite upravne instance unutar univerzitetskog obrazovnog sistema, mesto nastavnika unutar obrisa novog visokoskolskog obrazovnog sistema u procesu bolonjske transformacije. Empirijsku osnovu predstavlja istrazivanje o uslovima rada nastavnog osoblja koje je Centar za obrazovne politike iz Beograda izveo na pet fakulteta Beogradskog univerziteta tokom 2008 godine.

Tekst analizira nacin na koji nastavno osoblje na Beogradskom univerzitetu percipira bolonjski proces, nacelno i unutar lokalnog srpskog socijalnog i univerzitetskog konteksta; razlicite upravne instance unutar univerzitetskog obrazovnog sistema, mesto nastavnika unutar obrisa novog visokoskolskog obrazovnog sistema u procesu bolonjske transformacije. Empirijsku osnovu predstavlja istrazivanje o uslovima rada nastavnog osoblja koje je Centar za obrazovne politike iz Beograda izveo na pet fakulteta Beogradskog univerziteta tokom 2008 godine.

knj. 1. Ideologija i trezvenost -- knj. 2. Destruktivne ideologije 20. stoljeća -- knj. 3. Izazovi novog milenija.

Danas su nastavnici suočeni s brojnim izazovima, posebice u Hrvatskoj u kojoj je u tijeku provođenje opsežne reforme obrazovanja. Reforma obrazovanja stavila je u prvi plan drugačiju paradigmu procesa podučavanja i učenja koja zahtijeva od nastavnika neka nova znanja i vještine. Studije i analize pokazale su kako su upravo nastavnici najvažniji faktor ostvarenja obrazovnih ciljeva učenika. Pored stručnih kompetencija, za razvoj znanja, umijeća i stavova učenika od velike su važnosti i pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke kompetencije nastavnika. U ovom se radu uz (...) pomoć podataka prikupljenih upitnikom na uzorku od 115 studenata željelo detektirati u kojoj su mjeri studenti dviju visokoškolskih institucija – Fakulteta hrvatskih studija i Hrvatskog katoličkog sveučilišta – zadovoljni inicijalnom nastavničkom naobrazbom te smatraju li je pogodnom i dovoljnom za izazove koje nosi njihovo buduće zanimanje. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da su studenti u prosjeku zadovoljni kvalitetom studija i nastavničke naobrazbe te da preferiraju postojeći model stjecanja pedagoških kompetencija uz predmetni studij. Rezultati istraživanja analizirani su u kontekstu ispitivanja potrebe za sadržajnim i praktičnim osmišljavanjem novog načina stjecanja nastavničkih kompetencija, odnosno dorađivanjem ili proširivanjem studija nastavničke naobrazbe. Today, teachers are faced with numerous challenges, especially in Croatia, where extensive educational reform is underway. Education reform has placed a new teaching and learning paradigm in the foreground that demands new knowledge and skills from teachers. Studies and analyses show that teachers are the most important factor in reaching pupils’ educational goals. In additional to professional competencies, pedagogical, psychological, didactic, and methodical teacher competencies are of great importance to the development of knowledge. Using survey data from a sample of 115 students, this paper examines the extent to which students of two institutions of higher education – the Faculty of Croatian Studies and the Catholic University of Croatia – are satisfied with their initial teacher education, and whether they consider it appropriate and sufficient for the challenges their future careers hold. The results of this research show that students are, on average, satisfied with the quality of their studies and teacher education, as well as that they prefer the existing pedagogical competency attainment model that is added to the regular subject study. The research results are analysed in the context of examining the need for a new design of such programmes, their refinement or expansion of teacher education study programmes. (shrink)

Usporednom analizom odabranih povijesnih i suvremenih pedagoških dokumenata stručno usavršavanje se prepoznaje kao trajna i neodvojiva komponenta nastavničke profesije. Trajno usavršavanje odgojnoobrazovnih djelatnika nepravedno se pripisuje tek vremenu paradigme cjeloživotnog obrazovanja. Pedagoški teoretičari nastavničkoj profesiji od njezinih početaka i pokušaja zakonske regulative te njezina društvenog etabliranja propisuju trajnu potrebu stručnog usavršavanja u svrhu profesionalnog razvitka i karijernog napredovanja, kao i obvezu neprestanog učenja. Već u prvom zakonskom dokumentu iz 1874. godine propisano je individualno i produžno obrazovanje svih učitelja. Time stručno (...) usavršavanje postaje ključna sastavnica učiteljske profesije, a kasnije i svih odgojno obrazovnih djelatnika. Analizom povijesnih dokumenata utvrđena je sto pedeset godišnja zakonska i propisima regulirana trajna obveza stručnog usavršavanja nastavnika koja u praksi često nije ostvarena. Nakon dosegnute sveučilišne razine inicijalnog obrazovanja svih nastavnika i učitelja, potrebno je stvoriti uvjete za njihovo sustavno i učinkovito stručno usavršavanje. By comparative analysis of selected historical and contemporary pedagogical documents, professional development is recognized as a permanent and inseparable component of the teaching profession. Continuous training of educators is unfairly attributed only to the time of the lifelong education paradigm. Since its beginnings and attempts at legislation and its social establishment, pedagogical theorists have prescribed the continuing need for professional development for the purpose of professional development and career advancement, as well as the obligation of continuous learning. Already in the first legal document of 1874, individual and extended education of all teachers was prescribed. In this way, professional development becomes a key component of the teaching profession and later of all educational staff. The analysis of historical documents has determined the one hundred and fifty-year legal and statutory regulation of a permanent obligation for the professional development of teachers, which is often not achieved in practice. After reaching the university level of initial education of all teachers, it is necessary to create the conditions for their systematic and effective professional development. (shrink)

Autor opisuje prvu deceniju filozofskog casopisa Arhe, koji je osnovao Odsek za filozofiju Univerziteta u Novom Sadu 2004. Od samog pocetka uredjivacka politika je stavila snazan naglasak na teme koje su povezane sa vazecim planom i programom, da bi se postojeca bibliografija prosirila i produbila originalnim prilozima nastavnika i saradnika. Osobenost casopisa prepoznata je u pruzanju prilike mladim autorima da objave svoje prve clanke, kao i u otvaranju prostora za sve svetske jezike. Posredstvom problemski usmerenog kritickog nacrta vodece ideje (...) casopisa Arhe, autor je prikazao osnovne teme, izbor kojim se rukovodio rad na prevodima, gostujucim predavanjima, okruglim stolovima i ostalim aktivnostima koje su zabelezene u pojedinim rubrikama casopisa. (shrink)

Ovaj rad predstavlja rezultate empirijskog istraživanja provedenog radi ispitivanja mišljenja učitelja vokalno-instrumentalne i teorijske nastave pri hrvatskim i srpskim glazbenim školama o učenju na daljinu. Istraživanje je provedeno tijekom svibnja 2020., u vrijeme kad su sve glazbene škole zbog pandemije COVID-19 u potpunosti prešle na sustav učenja na daljinu. Rezultati pokazuju da su se učitelji, usprkos brojnim problemima, osobito lošim internetskim vezama i lošom kvalitetom zvuka dobivenim elektroničkim uređajima, uspješno nosili s realizacijom nastave glazbe na daljinu. Pronađene su statistički značajne (...) razlike u odgovorima nastavnika o učenju na daljinu s obzirom na vrstu nastave koju vode, pa su učitelji koji izvode instrumentalnu i vokalnu nastavu bili bolji u izvođenju učenja na daljinu u odnosu na one koji vode teorijsku nastavu. Usprkos vjerovanju nastavnika da je prijenos potpunog znanja nemoguć putem tehnologije, većina njih otvorena je za mogućnost smislene primjene IKT-a. Stoga se intenzivira pitanje profesionalnog usavršavanja i kontinuirane podrške učiteljima od strane nadležnih institucija Hrvatske i Srbije. This paper presents the results of empirical research conducted to examine the opinion of teachers of vocal, instrumental, and theoretical teaching at Croatian and Serbian music schools on distance learning. The survey was conducted during May 2020, at a time when all music schools have completely switched to a distance learning system due to the COVID-19 pandemic. The results showed that teachers, despite numerous problems, especially poor internet connections and poor sound quality obtained by electronic devices, have successfully coped with the realization of distance music teaching. Statistically significant differences were found in teachers’ responses about distance learning regarding the type of classes led by teachers, so teachers who lead instrumental and vocal classes are better at performing distance learning compared to those who lead theoretical classes. Despite the belief of teachers that the transfer of complete knowledge is impossible through technology, most of them are open to the possibility of meaningful application of ICT. Therefore, the issue of professional development and continuous support to teachers by the competent institutions of Croatia and Serbia is intensifying. (shrink)