Filozofska istraživanja, Vol. 41 No. 4, 2021.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21464/fi41406
Duh i obrazovanje. Rasprava o temeljnim filozofijskim načelima obrazovanja i nužnost njihovom povratku
Stjepan Radić
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, Ulica Petra Preradovića 17, HR–31400 Đakovo
Sažetak
Jedna je od temeljnih čovjekovih odrednica ta da je obrazovljivo biće. Razlog tomu filozofijska tradicija nalazi u njegovoj duhovnoj duši. Za Humboldta je i njegovu obnovu sveučilišta, primjerice, duša osnova ovoga procesa. Suvremena filozofija obrazovanja te poglavito pedagogija i njoj srodne znanosti, međutim, (potpuno) izbjegavaju govor o duši s obzirom na odgoj, a osobito s obzirom na obrazovanje. To nas dovodi do središnje teze članka, koju sažimamo u sljedećem: obrazovanje se niti može, niti smije svesti samo na usvajanje znanja i sposobnosti, tj. vještina u vidu pukog osposobljavanja, već se mora vratiti svojim najdubljim osnovama koje se ujedno mogu promotriti i kao temeljne odrednice, perspektive obrazovanja uopće: otvaranjem prema cjelini svijeta, duša (osoba) u obrazovanju prispijeva k samoj sebi. Obrazovanje se ovim, međutim, niti svodi isključivo na teorijsko-spekulativni vid usvajanja i »procesuiranja« znanja, niti je poanta samo na razini moralno-ćudorednog aspekta, već se ukazuje na to da se u njegovo središte stavlja čovjek u svojoj sveukupnosti i osobitosti. Središnju tezu članka razvijamo u sklopu četiri nosiva poglavlja: u prvome, koje ujedno predstavlja polazište, razlažemo grčko-platonovsku misaonu tradiciju u pogledu obrazovanja ističući, pritom, dva odlučujuća pojma, imago (slika) i imitatio (nasljedovanje). Na to se nadovezuje drugo poglavlje u kojem odabiremo dva, po nama ključna teoretičara – Humboldta i Hegela – koji, svaki na svoj način, motre »dušu« obrazovanja kroz pojmove univerzalnosti u vidu otrgnuća od partikularnog te slobode u vidu samoće odnosno otrgnuća od mnoštva. Predočeni prikazi nikako ne dokidaju jednu od važnih karakteristika obrazovanja, izobrazbu, koja se izlaže u trećem poglavlju, pri čemu se nastoji dati do znanja da ona, želi li biti autentična, također mora imati u vidu »prispijeće duše k samoj sebi«. Zaključni izvodi u četvrtom poglavlju donose ukaze o stanju koje je na djelu s obzirom na obrazovanje, poput sunovrata u funkcionalizam i praksu te izostanak svake ideje o njemu, a što je u konačnici posljedica »proganjanja duha iz obrazovanja« (K. P. Liessmann).
Ključne riječi
obrazovanje; duša; duh; Wilhelm von Humboldt; Georg Wilhelm Friedrich Hegel; izobrazba; poziv; funkcionalizam; praksa; sveučilište
Hrčak ID:
272030
URI
Datum izdavanja:
7.1.2022.
Posjeta: 852 *