Abstract
Attempts at formulating a dichotomous classification of nations and nationalisms have proliferated in the relevant literature over a long period of time. In this study some of the most influential instances of dual typologies of nationalisms are selected for interpretation and analysis. The examples include Renan's under?standing of differences between the "French" and the "German" concepts of nation; Kohn's distinction between "eastern" and "western" nationalisms; a revision of Kohn's dichotomy suggested by J. Plamenatz; and a more recent version of dual typology propounded by L. Greenfield. By reconstructing the views of the selected theorists of nationalism, at the basis of all these typologies a dichotomous division into "civic" and "ethnic" nationalism is identified. Critical objections to this fundamental dual division are articulated at two levels. At the first, historical level, a socio-political contextualization of dual typologies points to their practical, political-ideological purposes. At the second, conceptual level, and drawing on the ideas of R. Brubaker, the author discusses analytical and normative weaknesses of the usual distinction between "civic" and "ethnic" nationalism. Literatura o nacijama i nacionalizmu svedoci o istorijski dugotrajnim pokusajima formulisanja dihotomne klasifikacije proucavanih fenomena. Stoga je autor u ovoj studiji interpretirao i analizirao neke od najuticajnijih primera dualnih tipologija nacionalizma. Predmet njegovog istrazivanja su Renanovo shvatanje razlika izmedju "francuskog" i "nemackog" pojma nacije, Konovo razlikovanje "istocnog" i "zapadnog" nacionalizma, Plamenceva revizija Konove dihotomije, kao i novija verzija dualnih tipologija Lie Grinfeld. Rekonstrukcijom stanovista izabranih teoreticara nacionalizma, autor u osnovi svih prikazanih tipologija identifikuje dihotomnu podelu na "gradjanski" i "etnicki nacionalizam". Kriticke primedbe ovoj osnovnoj dualnoj podeli formulisane su u dve razlicite ravni: istorijskoj i konceptualnoj. U prvoj, socijalno-politickom kontekstualizacijom dualnih tipologija naglasena je njihova prakticna, politicko-ideoloska funkcija. Oslanjajuci se na stavove R. Brubejkera, autor je u drugoj, teorijskoj ravni, istakao analiticke i normativne slabosti uobicajene podele na "gradjanski" i "etnicki nacionalizam".