Abstract

Ricœur postavlja interesantnu definiciju utopije i ideologije. Svako društvo, s namjerom da ostane više ili manje stabilno, mora doseći ravnotežu među njima dvjema. Oslanjajući se na njegovu definiciju, pokušat ćemo razvrstati i »školsko« poimanje globalizacije. Traži se odgovor na pitanje radi li se pretežito o ideološkom ili ponajprije utopijskom pristupu aktualnih školskih politika. Od posebnog zanimanja za nas jest pitanje u čijem je interesu sve izraženija unifikacija školstva, stavi li se pod povećalo primjer Bolonjske reforme. Je li ovdje riječ o spletu ekonomskih interesa, ili o potrebi čovjeka kao bića u smislu individue i njezinih prava, naglasimo li u obrazovnom procesu općenitost, jedinstvo, usporedivost te kompetenciju. Je li globalizacija na polju školstva ništa drugo doli izazov vremena, ili se tu pak podilazi zahtjevima određenih ekonomskih interesa izvjesnog složenog kapitalnog sistema? Čini se kako smo iznova razapeti između utopije očekivanja univerzalnog bratstva i ideologije opravdavanja interesa pojedinih skupina