Abstract

Autor u ovom članku razmatra filozofsku relevantnost i inovacijski potencijal pojma ‘pluriperspektivizam’ koji tvori idejnu i metodologijsku osnovicu fenomena integrativne bioetike. U prvom koraku autor utvrđuje proširenost i europski karakter integrativne bioetike, dok njen nastanak i duhovnu ulogu tumači kao odgovor na bioetički scijentizam i znanstveni monoperspektivizam. U središnjem dijelu članka autor analizira radove jednog dijela filozofa koji su sudjelovali u projektu razvijanja integrativne bioetike te izvodi teorijske implikacije kojima potkrepljuje stav o filozofskoj relevantnosti i inovacijskom potencijalu ideje pluriperspektivizma. Na ovo istraživanje autor je bio ponukan izbacivanjem već priređene natuknice »Pluriperspektivizam« iz Filozofskog leksikona neposredno prije njegova tiskanja. Natuknica je izbačena pisanim nalogom glavnog urednika Stipe Kutleše, pri čemu autor, u ulozi pomoćnika glavnog urednika, nije uspio dobiti nikakvo objašnjenje tog postupka. Članak završava pozivom glavnom uredniku da filozofskoj javnosti obrazloži svoju odluku o izbacivanju natuknice »Pluriperspektivizam« iz Filozofskog leksikona.