Ovaj leksikon je namenjen savremenom čoveku. Praktičan je i zanimljiv te može koristiti učenicima, studentima i svima koji žele da obogate svoja stručna i opšta znanja.

U središtu ovog teksta nalaze se neki filozofski aspekti Elze Kučere (1883. — 1972.). Kučera je 1909. godine doktorirala filozofiju na Sveučilištu u Zürichu i tako postala prva Hrvatica rođena u Hrvatskoj koja je doktorirala filozofiju. No, glavni joj je interes bila psihologija, a kasnije i bibliotekarstvo te su, osim doktorskih disertacija, gotovo svi njezini objavljeni radovi unutar tih disciplina. No, u arhivu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se njezina rukopisna i neobjavljena djela, a među njima se (...) može pronaći i određeni broj čisto filozofskih tekstova. Kako bismo prikazali filozofiju Elze Kučere, u ovom tekstu analiziramo dva aspekta njezina filozofiranja. Prvi je njezina diskusija problema uzročnosti kojim se bavi u pregledu epistemologije Thomasa Browna u svojoj doktorskoj disertaciji pod naslovom Spoznajna teorija Thomasa Browna: povijesna studija (Die Erkenntnislehre von Thomas Brown: eine historische Studie, Zagreb, 1909.). Drugi je pitanje nacionalne filozofije kojim se bavimo u kraćem tekstu o toj temi, napisanom vjerojatno 1918. ili 1919. godine i koji nikad nije objavljen. S obzirom na to da Elza Kučera kao prva žena filozofkinja, eksperimentalna psihologinja i knjižničarka u nas do danas nije dobila dužnu pozornost, donosimo i njezinu biografiju. (shrink)

Plava predavanja -- Plavo i Ultravioletno -- Slovo o Nostalgiji.

The Norwegian Arbeidernes leksikon, “Workers’ Encyclopedia,” was published in six volumes from 1931–1936. It was inspired by The Great Soviet Encyclopedia, explicitly aimed at working-class readers, and establishing an alternative to the hegemonic bourgeoise discourse. The editors and many of the contributors belonged to the Communist Party of Norway (NKP) and the independent communist intellectual organization Mot Dag (“Towards Dawn”). This article investigates the reception and representation of the ancient world in Arbeidernes leksikon based on selected articles through (...) the lens of narrative theory. Classical education was traditionally the domain of the upper classes. It is argued that the Workers’ Encyclopedia demonstrates that reorienting the reception of ancient history was considered essential both to rewrite history according to Marxist doctrine and to establish workers’ culture as a full-fledged alternative to its bourgeoise counterpart. In the Workers’ Encyclopedia, the classical past is celebrated not for its empires and rulers but for the effort of the masses and their struggle for freedom. (shrink)

Les vues philosophiques de Vladimir Jovanović : p.165-167.