In order to affirm the characteristics of efficient professional training of teachers in the natural sciences, on the basis of a systematic overview of the literature, we chose and implemented an analysis of nine efficient experimental and quasi-experimental research designs. We affirmed that professional training should begin with initial workshops, which should continue through meetings of learning cummunities during these changes. Additionally, it is important to ensure support and guidance for teachers, as well as teaching materials for teachers and students. (...) Professional training can be considered efficient only if it contributes to improved academic performance; this can be attained through changes in teaching, which should be founded on clearly established goals in accordance with which teachers may prepare teaching activities that inspire students to research, solve everyday problems, take part in active and cooperative learning, and think scientifically and metacognitively. (shrink)

In this article I present some characteristics of logics and semantics of an uncertain world. I confront two-valued and fuzzy logic. I use Kafka’s novel Process as an example, which is designed as an uncertain context with words which are rigid designators without rigid meaning. That produces an uncertain world of logical and semantical relations. In presentation of problems I introduce basic concepts of Frege’s, Wittgenstein’s, Tarsky’s, Searle’s, Quine’s and Davidson’s philosophy of language. I differ the logical and semantical identification (...) of identity. I differ reference and inference, or representation and identification as two components which are fundamental for the identification of identity. I found this difference on the role of logical unification and granulation of predicates in the structure of thought and semantical unification and granulation of attributes in the structure of statements and their relation to ontology of context. Through the confrontation of the logical and semantical unification and granulation I find that the limits of logic are not also the limits of language. The semantical unification goes over the highest genre and below the lowest species. That enables the extra-logical, non-scientifical, con-fessional, pro-phetical, artistic, and ordinary use of language. (shrink)

Članak je usmjeren ususret paradigmi nove fizike koju treba iznijeti LHC, ali s kritičkim prosuđivanjem toga razvoja pomoću Kuhnovih teza i epistemologije povezanih s modernom fizikom. Promišljanja i prosudbe nove filozofije niču iz LHC-fizike, koja se tumači kao »science universelle« . LHC, kao najveći sudarivač čestica u svijetu do sada, nije motiviran time da uništi Boga niti bilo koju vjeru u svijetu, već za otkrivanje novih čestica s njihovim interakcijama i kozmologijom u Prirodi, baš onoliko koliko pružaju LHC-scenariji na Tera-elektron-volt (...) skali. Polazeći od ponovnog otkrića fizike Standardnog modela i otkrića Higgsovih bozona, nova fizika na LHC-u ide mogućim putovima u skladu s problemom hijerarhije u suvremenoj fizici. K tome još, SM nije konačna teorija i upućuje se prema ne-standardnoj fizici poput supersimetrije , dodanih dimenzija na TeV-skali s kozmološkim posljedicama te ostale scenarije. Ne-standardna fizika, teorija i pokus, predviđa se otvorenom pa je formuliran novi princip agnostičkog eksperimentalizma kao najprikladniji filozofski princip, jer se ne mogu sva opažanja znati/predvidjeti na LHC-u. Čak i ako eksperimentalni program LHC-a krene u krivome smjeru, mnoge će mogućnosti izroniti iz Pandorine kutije fizike. Tada će filozofska promišljanja postati vrlo važna, napose Kuhnovi pogledi kao i naš AE princip te noviji mediteranski razvoj filozofije. Uostalom, standardna paradigma kao i nova fizika na LHC-u ne opisuju svijet u kojemu danas živimo.A paper is aiming towards a new physics paradigm to be brought by the LHC with a critical assessing on that development by the Kuhnian theses and epistemology related to modern physics. Thinking and critical assessments on the new philosophy arise up from the LHC physics, which is interpreted as the ‘science universelle’ . The LHC as the world’s largest particle collider as ever been was not motivated neither to destroy God nor any religion in the World, but to investigate new particles with their interactions and cosmology of the Nature inasmuch as it has proposed by the LHC scenarios on the Tera-electron-Volt scale. Starting from the rediscovery of the Standard Model and discovery of the Higgs bosons, the new physics at the LHC goes by the possible roads according to the Hierarchy Problem in contemporary physics. However, the SM is not a final theory by inquiring a Non-Standard physics, such as Supersymmetry , Extra Dimensions on the TeV scale with cosmological implications, and other scenarios. A Non-Standard physics, both theory and experiment, is foreseen to be open and a novel view of agnostic experimentalism was formulated to be the best philosophical principle, since we can’t know/predict everything to be observed in the LHC. Even if experimental programme of the LHC wouldn’t go in the right way, then many possibilities may emerge from the Pandora’s Box of physics. Then, philosophical considerations would become very important, particularly Kuhn’s views on it including our AE principle and new Mediterranean development of philosophy, respectively. After all, either standard paradigm or the new physics of the LHC doesn’t describe the world in which we live. (shrink)

The development of the modern democratic society depends upon the successful integration of main democratic values in all its spheres, including education. Schools are faced with these challenges as well. The main role in the process of school change is given to the school principal, who is the leader of every innovation in school. One out of many types of school leadership is called democratic school leadership. One of the goals of such leadership is the development of school culture that (...) is based on democratic values and practices. Further on, the development of democratic school leadership opens an opportunity for students and teachers to gain knowledge an develop skills needed for them to become active citizens in their communities. The main purpose of this paper is to analyze the existing literature in the field of democratic school leadership. Special focus is on the theoretical and practical operationalization of the democratic school leadership as it is presented the literature. Further, we shall analyze the possible answers to the questions of why and how to develop the democratic school leadership, and what is its role in the development of the democratic school community. (shrink)

Članak se fokusira na R. M. Ungerovu pragmatističku viziju demokratskog eksperimentalizma i moguće primjene na suvremenu interkulturalnu filozofiju. Povezuje se polje političke i socijalne misli američkog pragmatizma sa suvremenim gorućim pitanjima interkulturalne filozofije. U drugom je dijelu Ungerova filozofija stavljena u dijalog s filozofijom Luce Irigaray otvarajući tako novu platformu za etičko-političku viziju demokracije u eri globalizacije. Analiza demokratskog eksperimentalizma se, na taj način, sama uspostavlja kao alternativni projekt političke etike te kao Ungerov i Irigarayin projekt demokratskog eksperimentalizma u dobu (...) globalizacije. (shrink)

Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva stresa kod odgojitelja i nastavnika tijekom COVID-19 pandemije te ispitati prediktivnu vrijednost nekih osobnih obilježja odgojitelja/nastavnika, izvora stresa, strategija suočavanja i socijalne podrške u objašnjenju doživljaja stresa, sagorijevanja na poslu i nade u budućnost. Online upitnik primijenjen je na uzorcima od 491 nastavnika i 316 odgojitelja. Rezultati su pokazali da su odgojitelji i nastavnici najvišu razinu stresa doživljavali tijekom prvog vala pandemije korona virusa te da je razina doživljenog stresa tijekom pandemije veća nego (...) prije pandemije. Odgojitelji uobičajene izvore stresa doživljavaju snažnijim nego specifične izvore stresa vezane za pandemiju korona virusa, dok je kod nastavnika obrnuto. Osobna obilježja odgojitelja/nastavnika, izvori stresa, strategije suočavanja i socijalna podrška povezani su s razinom stresa i sagorijevanjem na poslu te nadom u budućnost, ali se prediktivna vrijednost odnosno značajni prediktori razlikuju ovisno o kriteriju i skupini ispitanika. Rezultati ukazuju na pozitivan doprinos samoefikasnosti, strategija suočavanja i socijalne podrške u doživljaju stresa kod odgojitelja i nastavnika tijekom pandemije korona virusa. (shrink)

Istraživanja povijesnog razvoja bioetike rijetko su kao predmet svog interesa imala fenomen bioetičkih institucija.U prvom dijelu rada se iznosi pregled povijesnog razvoja bioetike, nakon čega slijede glavne teze najvažnijih teorija institucija . Središnji dio rada obrađuje teoriju institucija Arnolda Gehlena, prema kojoj su institucije društvene činjenice u kojima se zajednički prihvaćaju i provode životne svrhe, a koje čovjek stvara s ciljem odterećenja od neizvjesnosti vlastite egzistencije, subjektivne motivacije i trajne improvizacije u odlučivanju.U zaključnom dijelu rada analiziraju se mogućnosti i (...) ograničenja aplikacije teorije institucija Arnolda Gehlena u istraživanju razvoja bioetičkih institucija.The research of historical development of bioethics has rarely had the phenomenon of bioethics institutions as the focus of its interest. In the first part of the present paper a historical overview of bioethics is exposed.Subsequently, the major theses of the most important theories of institutions are discussed. The central part of the paper deals with the theory of institutions by Arnold Gehlen. According to that theory, institutions are social constructs in which life purposes are collectively accepted and realized. The man creates those constructs aiming at alleviation from uncertainty of his own existence, subjective motivation, and continuous improvization in decision making.Concluding part of the paper provides an analysis of the potentials and limitations of the application of Arnold Gehlen’s theory of institutions in an attempt of investigating the phenomenon of bioethics institutions. (shrink)

Cilj istraživanja je utvrditi mišljenje studenata primarnog obrazovanja o obilježjima profesije. Nezavisne varijable istraživanja su trenutačna godina studija, vrsta prethodno završene srednje škole te modul/smjer koji studenti pohađaju. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom u akademskoj godini 2019./2020., a uzorak čine studenti/ce prve i pete godine Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati pokazuju da studenti primarnog obrazovanja prepoznaju obilježja profesije te postojanje statistički značajne razlike s obzirom na godinu studija i vrstu prethodno završene srednje škole. In this paper, the (...) opinion of students of primary education regarding the characteristics of a profession will be determined. The aim of this research is to establish opinion of students of primary education regarding characteristics of a profession. Independent variables are current year of study, previously finished high school and module/course students take. The research was conducted with a questionnaire in the academic year 2019/2020. The sample consisted of students of the first and fifth year at the Faculty of Teacher Education, University of Zagreb. The results show that students of primary education recognize characteristics of a profession. There is a statistically significant difference between students of different years of study and with different previous education. (shrink)

Glavni cilj ovoga istraživanja bio je povijesno-komparativnom analizom nastavnih planova i programa, odnosno kurikuluma za osnovnu školu istražiti i analizirati ulogu, zastupljenost i načine realizacije školskih kurikuluma u razdoblju od 1951. do 2019. godine. Prema dobivenim rezultatima uočljivo je da se značaj, uloga i aktivnosti školskog kurikuluma razlikuju u različitim reformama, a analizom kurikulumskih dokumenata utvrđeno je da se aktivnostima i sadržajima iz područja školskog kurikuluma želi pridonijeti individualizaciji i fleksibilnosti nastavnog procesa, zadovoljavanju specifičnih mogućnosti, potreba i interesa učenika,povezivanju (...) obiteljskog doma te lokalne i šire zajednice sa školskim okruženjem, poticanju stvaralaštva, interdisciplinarnosti, zajedništva, stjecanju generičkih kompetencija i usavršavanju opće-obrazovnih kompetencija. Na temelju dobivenih rezultata i suvremenih odgojnoobrazovnih polazišta, autorice su predložile smjernice za suvremene školske kurikulume. The main goal of this research was to investigate and analyze the role, representation and ways of realization of school curricula in the period from 1951 to 2019 in the Republic of Croatia using a historical-comparative analysis of curricula, specifically primary school curricula. According to the obtained results, the authors conclude that the importance, role and activities of the school curriculum differ in different eras and within different reform attempts. The analysis of curriculum documents shows that the activities and contents of the school curriculum aim to contribute to individualization and flexibility of opportunities, according to the needs and interests of students, connecting the family home and local and wider community with the school environment, encouraging creativity, interdisciplinarity, togetherness, acquiring generic competencies and improving educational competencies. Based on the obtained results and the foundations of contemporary education the authors proposed guidelines for contemporary school curricula. (shrink)

U središtu ovog teksta nalaze se neki filozofski aspekti Elze Kučere (1883. — 1972.). Kučera je 1909. godine doktorirala filozofiju na Sveučilištu u Zürichu i tako postala prva Hrvatica rođena u Hrvatskoj koja je doktorirala filozofiju. No, glavni joj je interes bila psihologija, a kasnije i bibliotekarstvo te su, osim doktorskih disertacija, gotovo svi njezini objavljeni radovi unutar tih disciplina. No, u arhivu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se njezina rukopisna i neobjavljena djela, a među njima se može (...) pronaći i određeni broj čisto filozofskih tekstova. Kako bismo prikazali filozofiju Elze Kučere, u ovom tekstu analiziramo dva aspekta njezina filozofiranja. Prvi je njezina diskusija problema uzročnosti kojim se bavi u pregledu epistemologije Thomasa Browna u svojoj doktorskoj disertaciji pod naslovom Spoznajna teorija Thomasa Browna: povijesna studija (Die Erkenntnislehre von Thomas Brown: eine historische Studie, Zagreb, 1909.). Drugi je pitanje nacionalne filozofije kojim se bavimo u kraćem tekstu o toj temi, napisanom vjerojatno 1918. ili 1919. godine i koji nikad nije objavljen. S obzirom na to da Elza Kučera kao prva žena filozofkinja, eksperimentalna psihologinja i knjižničarka u nas do danas nije dobila dužnu pozornost, donosimo i njezinu biografiju. (shrink)

Modern cognitive and experimental science is increasingly working to explore the meaning and importance of forgetting. Forgetting is one of the most important mental functions on an individual level, but also on a social and national level, since it enables healing, purifies the mind of difficult memories, prevents obsession with problems, and eliminates the possibility of psychosomatic illnesses. The famous British TV series Black Mirror, which has become a symbol of the challenges that modern and futuristic technology brings to man, (...) deals with the problems that arise due to the obsession of the gadget culture with abolishing forgetting through technological enhancement. Several episodes are based on gadgets that expand the potential of memory and make it constantly available to other subjects, in the way that data from a person’s entire history become available. In a dialogue with Brooker’s ideas, the author re–examines the problems spawned by this future society without forgetting, and searches for possible solutions. Moderna kognitivna i eksperimentalna znanost sve više se bavi istraživanjem značenja i važnosti zaboravljanja. Zaboravljanje je jedna od najvažnijih mentalnih funkcija na individualnoj, ali i na društvenoj i nacionalnoj razini, budući da omogućuje iscjeljivanje uma i brisanje neugodnih sjećanja, sprječava opsesivno razmišljanje o problemima i otklanja mogućnost pojave psihosomatskih bolesti. Poznata britanska serija Crno zrcalo, koja je postala simbol za izazove koje moderna i futuristička tehnologija donosi čovjeku, bavi se problemima koji nastaju zbog opsjednutosti kulture gadgeta da se tehnološkim napretkom potpuno onemogući zaboravljanje. Nekoliko epizoda serije temelji se na gadgetima koji proširuju potencijal ljudskog pamćenja te ga čine dostupnim drugima, a time podatci o čitavoj nečijoj prošlosti postaju dostupni. Razmišljajući o Brookerovim idejama, autor razmatra probleme koje bi iznjedrilo takvo buduće društvo lišeno zaborava i traži moguća rješenja. (shrink)

Cilj ovog istraživanja, koje je uključivalo odgojitelje u vrtiću, bio je istražiti područje rada s glazbeno nadarenom djecom. Posebno smo se usredotočili na otkrivanje glazbeno nadarene djece i praćenje njihovog glazbenog napretka, kompetencije odgojitelja za rad s djecom i procjenom čimbenika važnih za razvoj glazbeno nadarene djece. Rezultati istraživanja pokazali su da je većina odgojitelja: uspjela otkriti glazbeno nadarenu djecu; rijetko su sustavno pratili i dokumentirali glazbeni napredak djece i nisu stekli dovoljno znanja za rad s glazbeno nadarenom (...) djecom tijekom svog formalnog i neformalnog obrazovanja. Među važnim čimbenicima koji utječu na razvoj glazbeno nadarene djece odgojitelji su istaknuli motivaciju za rad s glazbeno nadarenom djecom, otkrivanje glazbeno nadarene djece, suradnju s glazbenim stručnjacima i roditeljima te provedbu dodatnih glazbenih aktivnosti. (shrink)

Novija znanstvena istraživanja pokazuju da uključivanje djece u glazbene aktivnosti utječe na njihov psihički, emocionalni i socijalni razvoj zbog čega se glazba sve više koristi i u medicinske, odnosno terapeutske svrhe. Kako bismo saznali je li moguće neke elemente iz pojedinih metoda glazboterapije primijeniti i u nastavi glazbe u osnovnoj općeobrazovnoj školi, proveli smo kvalitativno istraživanje u kojemu su sudionici bili učenici trećeg razreda jedne osnovne škole iz Osijeka. Za potrebe prikupljanja podataka koristili smo postupak sustavnog promatranja, a za (...) analizu podataka kvalitativnu i kvantitativnu analizu. Rezultati istraživanja pokazali su da je uvođenje elemenata iz pojedinih metoda glazboterapije moguće te da učenici rado sudjeluju u svim provedenim aktivnostima. Pritom učenici iskazuju maštovitost, kreativnost, samostalnost u radu te spremnost na suradnju. (shrink)

Clanak analizira razvoj istorijskofilozofskog istrazivanja kasnosholastickih izvora Dekartove teorije ideja. U prvom delu analizira se dugo vremena dominantan stav medju istoricarima filozofije da je Dekartova teorija ideja u biti epistemologija. Uzroci napustanja takve, umnogome novokantovstvom uslovljene slike bili su pojava nove generacije istoricara filozofije koja je istrazivala i nemetafizicke oblasti Dekartove misli, ali i rad na samoj kasnosholastickoj filozofiji. U drugom delu pokazuje se zasto je za Dekarta relevantna kasna sholastika, a ne, na primer, Toma Akvinski i zasto se od (...) kasnosholastickih mislilaca po znacaju posebno izdvaja Francisko Suarez. (shrink)

Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati povezanost osobina ličnosti, motivacije i strategija učenja kod učenika osnovnoškolske dobi. Ukupno 193 učenika ispunilo je Upitnik za ispitivanje osobina ličnosti kod djece, Upitnik za ispitivanje ciljnih orijentacija i Upitnik za ispitivanje strategija učenja. Rezultati istraživanja pokazali su da su učenici, u odnosu na učenice, skloniji ciljevima usmjerenima na druge i neakademskim ciljevima. Učenice, u odnosu na učenike, češće koriste meta-kognitivnu kontrolu i dubinsko procesiranje. Mlađi učenici važnijima su procijenili i ciljeve usmjerene (...) na sebe i na druge, a češće koriste i sve tri strategije učenja. Regresijske su analize pokazale da i osobine ličnosti i ciljne orijentacije učenika zasebno doprinose objašnjenju dijela varijance svih strategija učenja pri čemu su se od osobina ličnosti najvažnijim prediktorima pokazale savjesnost i emocionalna stabilnost. Ciljevi usmjereni na sebe značajni su prediktori meta-kognitivne kontrole i dubinskog procesiranja, dok su ciljevi usmjereni na druge značajan prediktor površinskog procesiranja. (shrink)

Brojna su istraživanja potvrdila vezu između glazbenog obrazovanja i dobrobiti za opći razvoj djeteta. Glazbene aktivnosti koje stavljaju težište na ritam u nekim su se istraživanjima istakle kao sredstvo poticaja djetetovog razvoja u ne-glazbenim domenama. Rad se bavi ulogom temporalne dimenzije glazbe u glazbenom i općem razvoju djeteta. Iznose se dosadašnje spoznaje o percepciji, obradi i izvođenju glazbenog ritma, pulsa i metra te tijeku ritamskog razvoja djeteta. Daje se pregled istraživanja utjecaja glazbenih aktivnosti koje se temelje na ritmu (...) na ne-glazbene domene razvoja te se preporuča rani rad na ritmu. Ističe se potreba provođenja eksperimentalnih istraživanja koja bi rasvijetlila ulogu ritma u razvoju djeteta i modeli rada na ritmu primjenjivi u institucijama koje se bave djecom, uključujući i terapijske te rehabilitacijske ustanove. Numerous studies have confirmed the correlation between music education and child development. In some studies, musical activities based on rhythm have been highlighted as a means of stimulating children’s development in non-music domains. The paper deals with the role of the temporal dimension of music for both the musical and general development of the child. The text presents knowledge about the perception, processing, and performance of music rhythm, pulse, and meter, as well as the course of the rhythmic development of the child. An overview is provided of the impact of rhythm-based music activities on non-music developmental domains together with recommendation for early work on rhythm. We emphasized the need to conduct experimental research to shed light on the role of rhythm in the development of the child and the rhythmic models applicable in child care institutions, including therapeutic and rehabilitation institutions. (shrink)

Clanak analizira razvoj istorijskofilozofskog istrazivanja kasnosholastickih izvora Dekartove teorije ideja. U prvom delu analizira se dugo vremena dominantan stav medju istoricarima filozofije da je Dekartova teorija ideja u biti epistemologija. Uzroci napustanja takve, umnogome novokantovstvom uslovljene slike bili su pojava nove generacije istoricara filozofije koja je istrazivala i nemetafizicke oblasti Dekartove misli, ali i rad na samoj kasnosholastickoj filozofiji. U drugom delu pokazuje se zasto je za Dekarta relevantna kasna sholastika, a ne, na primer, Toma Akvinski i zasto se od (...) kasnosholastickih mislilaca po znacaju posebno izdvaja Francisko Suarez. (shrink)

The question of education is as old as life itself, and its elements, which have been questioned throughout history, still occupy the minds of many pedagogues, psychologists, philosophers and sociologists today. There are many different experts dealing with education, but one name is particularly important, the name that links the notion of contemporary education and education reform – John Dewey. The aim of this paper is to present his theory and its application in the domain of the philosophy of education, (...) emphasizing the importance of education as a social function in the service of civilizational survival and progress. Social and technological advancement prompted Dewey to the idea of education reform, with focus on practical work and experimental method and with the aim of achieving a balance between knowledge and skills. A significant part of Dewey's philosophy of education is devoted precisely to education. This paper presents general reflections on education, its goals, purpose and definition, and morals as a significant educational aspect, all combining pragmatic approach, making experience and knowledge gained with practical work a priority. (shrink)

Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati povezanost između usredotočene svjesnosti u roditeljstvu, kognitivne roditeljske svjesnosti i subjektivne dobrobiti adolescenata. U istraživanju je sudjelovala 101 obitelj koju su činili majka, otac i dijete adolescentne dobi, u rasponu od 10 do 17 godina, i to 69 adolescentica i 32 adolescenta. Primijenjeni su upitnici općih podataka za adolescente i roditelje, upitnik usredotočene svjesnosti u roditeljstvu i upitnik kognitivne roditeljske svjesnosti, dok su adolescenti ispunili skale usamljenosti, zadovoljstva životom i obitelji te općeg samopoštovanja. (...) Rezultati su pokazali da su adolescenti zadovoljniji životom i iskazuju više samopoštovanje u odnosu na adolescentice. Također, utvrđena je značajna povezanost između majki i očeva u većini mjera roditeljstva. Rezultati upućuju na zaključak da su usredotočena svjesnost u roditeljstvu i kognitivna roditeljska svjesnost značajni korelati subjektivne dobrobiti adolescenata kada je riječ o očevima, no ne i majkama. (shrink)

Osnovna intencija istrazivanja je da retrospektivno sagleda promene u konstruktu pozeljnog modela zenskih rodnih uloga u periodu 'razvijenog samoupravnog socijalizma' (1970-tih), periodu strukturne krize socijalizma (1980-tih) i postsocijalistickom periodu srpskog/jugoslovenskog drustva, onako kako je on konstruisan u zenskom casopisu 'Bazar'. Kroz osnovne postavke teorijskog okvira istrazivanja pokusacemo da koncipiramo i priblizimo se pretpostavljenom novom komunikacionom modelu koji ce biti u stanju da u istrazivanje inkorporira sve promene nastale u samom procesu komunikacije izmedju emitera i recipijenta i time doprinesemo boljem razumevanju (...) sadrzaja poruke. (shrink)

Tekst propituje novija istraživanja i razvoj kognitivnih teorija emocija te nastoji razviti originalnu teoriju unutar tog pristupa. Tekst se posebno usmjerava na kriticizam koji takve teorije pre-intelektualiziranih emocija reducira na stavove prema propozicijama i isključuje osjećaje. Tvrdim da je svega nekoliko kognitivista zastupalo navedenu teoriju te da je moguće tvrditi da su emocije djelomično konstituirane od osjećaja i da ostaju unutar parametara kognitivne teorije. To je moguće ako je valjana činjenica da kognitivisti smatraju da su emocije sastavljene od intencionalnih (...) stavova. Ako definiramo osjećaj kao percepciju stava o nečijem tijelu, tada se osjećaj može razumjeti kao jedan od intencionalnih stavova uz, primjerice, uvjerenje o moći prosuđivanja koje djelomično konstituira svaku emociju. To poziciju nazivam »kompleksnim kognitivizmom«. (shrink)

Kako u svakodnevnom životu, tako i u pravu većinu ljudi smatramo odgovornim za postupke pretpostavljajući da su to njihovi postupci u smislu da nad njima imaju kontrolu. Pretpostavka koja dominira tradicionalnim filozofskim raspravama o moralnoj odgovornosti i teorijama kazne jeste da se osoba smatra moralno (pravno) odgovornom za počinjeni postupak ako taj postupak zavisi od nje na takav način da bi zaslužila osudu (kaznu) odnosno pohvalu (nagradu). Izazov koji prirodne nauke postavljaju pred ovakvo razumevanje moralne odgovornosti ne zaustavlja se na (...) klasičnoj mehanici već svoj novi, kompleksniji oblik zadobija pojavom kvantne mehanike, ali i razvojem neuronauke i psihologije. Relevantnost istraživanja prirodnih nauka za filozofske probleme objašnjavamo činjenicom da su drugu polovinu XX veka obeležila naturalistička metafizička i epistemološka nastojanja. Na ovaj način je otvoreno novo poglavlje odnosa filozofije i prirodnih nauka, a mi ga u ovom radu ispitujemo kroz razmatranje problema kompatibilnosti determinizma i moralne odgovornosti. Cilj rada je da ispitivanjem kako empirijskih argumenata kojima se u pitanje dovodi moralna odgovornost, tako i filozofskih argumenata koji figuriraju u ovim diskusijama ukažemo da rezultati naučnih istraživanja mogu biti plodonosni u kontekstu rasprava o slobodi volje, moralne odgovornosti i teorija kazne, isključivo ako na adekvatan način komuniciraju sa rezultatima filozofskih istraživanja zasnovanim na primeni filozofskih metoda poput metoda pojmovne analize. (shrink)

Istraživanje je provedeno na uzorku učenika trećih razreda strukovnih škola i gimnazija. Od uključenih učenika, gimnaziju je pohađalo njih 253, a srednje strukovne škole 352 učenika. Cilj istraživanja bio je ispitati neke specifičnosti u percepciji učenika srednjih škola o važnosti nastavnih predmeta iz područja likovnih umjetnosti. Napravljena je posebna analiza samo za dvije odabrane zavisne varijable: važnost nastavnih predmeta iz područja likovnih umjetnosti za razvoj pamćenja i sposobnosti za učenje ostalih nastavnih predmeta te interes i zadovoljstvo sudjelovanjem u likovnim (...) aktivnostima. Rezultati pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika između učenika gimnazija i strukovnih škola u procjeni sudjelovanja u aktivnostima nastave likovne umjetnosti te u procjeni važnosti likovnih aktivnosti za razvoj pamćenja i sposobnosti za učenje ostalih predmeta. Postoji statistički značajna spolna razlika u procjeni sudjelovanja u aktivnostima nastave likovne umjetnosti te u procjeni važnosti likovnih aktivnosti za razvoj pamćenja i sposobnosti za učenje ostalih predmeta. Može se zaključiti da ispitanici nisu bili u mogućnosti procijeniti koliko i u koju svrhu će im u daljnjem školovanju i budućem zanimanju koristiti kompetencije stečene u nastavi likovne umjetnosti. This research was carried out on a sample of third year pupils of vocational schools and gymnasiums. Of the surveyed pupils, 253 of them attended gymnasiums, while 352 attended vocational secondary schools. The goal of this research was to examine specificities in secondary school pupils’ perceptions of the importance of subjects in the field of the fine arts. A separate analysis was undertaken for only two selected dependent variables: the importance of subjects in the field of the fine arts for developing memory and the ability to learn other subjects, and interest in and satisfaction with participation in fine arts activities. The results show that there is no statistically significant difference between the estimation of gymnasium and vocational school pupils regarding participation in fine arts activities or in their estimation of the importance of fine arts activities in developing memory and the ability to learn other subjects. There is a statistically significant gender difference in the estimation of participation in fine arts activities, as well as in the estimation of the importance of fine arts activities in developing memory and the ability to learn other subjects. It can be concluded that respondents were unable to estimate how much or why they would use competencies gained in fine arts teaching in their continued education or their future careers. (shrink)

The aim of this research is to explore the relationship between mindful parenting, cognitive parental awareness, and adolescents’ subjective well-being. The study included 101 families consisting of a mother, a father, and an adolescent child aged 10 to 17, with a total of 69 female adolescents and 32 male adolescents. A general data questionnaire, mindful parenting questionnaire, and cognitive parental awareness questionnaire were administered to parents while adolescents completed a general data questionnaire, loneliness scale, life and family satisfaction scales, and (...) general self-esteem scale. The results showed that male adolescents were more satisfied with life and had higher self-esteem than female adolescents. Measures of parenting were significantly related between mothers and fathers. The results also suggest that mindful parenting and cognitive parental awareness are significant correlates to the subjective well-being of adolescents when it comes to fathers, but not to mothers. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati povezanost između usredotočene svjesnosti u roditeljstvu, kognitivne roditeljske svjesnosti i subjektivne dobrobiti adolescenata. U istraživanju je sudjelovala 101 obitelj koju su činili majka, otac i dijete adolescentne dobi, u rasponu od 10 do 17 godina, i to 69 adolescentica i 32 adolescenta. Primijenjeni su upitnici općih podataka za adolescente i roditelje, upitnik usredotočene svjesnosti u roditeljstvu i upitnik kognitivne roditeljske svjesnosti, dok su adolescenti ispunili skale usamljenosti, zadovoljstva životom i obitelji te općeg samopoštovanja. Rezultati su pokazali da su adolescenti zadovoljniji životom i iskazuju više samopoštovanje u odnosu na adolescentice. Također, utvrđena je značajna povezanost između majki i očeva u većini mjera roditeljstva. Rezultati upućuju na zaključak da su usredotočena svjesnost u roditeljstvu i kognitivna roditeljska svjesnost značajni korelati subjektivne dobrobiti adolescenata kada je riječ o očevima, no ne i majkama. (shrink)

Since the 2020 COVID-19 pandemic, the term virtual has become one of the most used in media and everyday speech. There is an increasing amount of research done on this new reality, and the results are still to be published. However, it is insufficiently known in scientific periodicals that the concept of virtual reality, enabled by information technology, has existed in the sociological literature since the 1990s when Castells introduced it to the theory of network society. Therefore, the paper's primary (...) goal is to consider basic concepts such as virtual reality, real virtuality, virtual communities, virtual sociability, and networked individualism. We will also briefly look at the forgotten classical notion of community as a fundamental form of sociability defined by the sociologist F. Tönnies, which re-enters the focus of scientific interest, without a clear and sociologically known classical definition. Starting from this framework, the paper examines the key question of whether these new virtual communities are indeed communities in the classical sense of the term or whether it is a form of networked individualism. Pojam virtualno je pojavom COVID-19 pandemije 2020., postao jedan od najkorištenijih u medijskom prostoru i u govoru svakodnevice. Sve je više i istraživanja o novoj stvarnosti, čiji rezultati se tek očekuju. Međutim, nedovoljno je poznato u domaćoj znanstvenoj periodici da koncept virtualne stvarnosti koju omogućava informacijska tehnologija, postoji u sociološkoj literaturi od devedesetih godina, kada ga u teoriju umreženog društva uvodi Castells. Stoga je glavni cilj rada prikazati i razmotriti neke osnovne pojmove kao npr. virtualna stvarnost, stvarna virtualnost, virtualne zajednice, virtualna društvenost i umreženi individualizam. Kratko ćemo se osvrnuti i na zaboravljeni klasični pojam zajednice kao temeljne forme društvenosti definirane od sociologa F. Tönniesa, koji ponovo ulazi u fokus znanstvenog interesa, bez jasne a u sociologiji poznate klasične definicije. Polazeći od tog okvira, u radu se propituje ključno pitanje, jesu li te nove virtualne zajednice uistinu zajednice u klasičnom smislu značenja pojma, ili je riječ o nekom obliku umreženog individualizma. (shrink)

U radu se tematizira preobrazba tradicionalnog odgojitelja biheviorističke odgojno-obrazovne paradigme, svojstvene socijalističkom razdoblju u Republici Hrvatskoj, u suvremenog odgojitelja, zagovornika konstruktivističkog odgojno-obrazovnog koncepta, svojstvenog razdoblju demokratskog života u istom kontekstu. U radu se nastoji uputiti na ključne razlike između tradicionalnog i suvremenog odgojitelja, a ujedno i na njihove srodnosti, kako bi se bolje razumjela očekivanja i kriteriji za procjenu uspješnosti djelovanja u aktualnoj odgojno- obrazovnoj djelatnosti. Tematizira se implicitna pedagogija kao odgojiteljeva subjektivna odgojno-obrazovna teorija te se ukazuje na opravdanost shvaćanja (...) implicitne pedagogije kao ključnog konstrukta odgojno-obrazovnog koncepta. Također se upućuje i na važnost refleksivne prakse kao sastavnice odgojiteljeva profesionalnoga razvoja te se problematizira provedba akcijskih istraživanja kao instrumenta razvoja odgojiteljeve djelatnosti. This paper discusses the transformation of a traditional educator in behaviorist educational paradigm, which was characteristic to a socialist period in the Republic of Croatia, into a modern one, who is an advocate of a constructivist educational concept, characteristic to the period of democratic life. The paper addresses key differences and similarities between traditional and modern educators in order to better understand expectations and criteria for successful performance in the contemporary educational activity. Implicit pedagogy is also discussed as an educator’s subjective educational theory. The justification of its understanding as a key construct of the educational concept is pointed out. The paper also emphasizes the importance of reflective practice as a component of educator’s professional development, and problematizes implementation of action research as an instrument for development of educator’ s activity. (shrink)

Identitet učitelja inoga jezika nedovoljno je istražen koncept na području Republike Hrvatske. Stoga se u ovome radu navedeni koncept ponajprije teorijski razmatra, a potom se prikazuju rezultati istraživanja profesionalnog identiteta učitelja francuskoga jezika u RH. U istraživačkome dijelu rada razmatramo mijenjaju li učitelji francuskog jezika svoj profesionalni identitet ili ne mijenjaju, a ako mijenjaju, u kojoj je to mjeri i koji su razlozi tomu. Rezultati su pokazali kako učitelji svoj učiteljski identitet najčešće mijenjaju sudjelujući na lokalnim stručnim usavršavanjima, a (...) najmanje sudjelovanjem u organiziranim e-tečajevima. Glavnim razlogom za sudjelovanje u aktivnostima stručnoga usavršavanja pokazao se njihov unutarnji poticaj, dok su se glavnim razlogom za nesudjelovanjem pokazali financijski čimbenici. Dulje radno iskustvo, članstvo u Hrvatskoj udruzi profesora francuskoga jezika i obvezni status jezika pokazali su se faktorima koji statistički značajno pozitivno utječu na osjećaj pripadnosti zajednici učitelja francuskoga jezika u Republici Hrvatskoj. The identity of foreign language teachers is an under-researched concept in Croatia. This paper thus focuses on this concept foremost from a theoretical position, followed by a description of the results of research into the professional identity of French teachers in Croatia. The research considers whether French teachers change their professional identity or not, and if they do, to which extent and for what reasons. The results show that teachers most often change their teaching identity by participating in local professional training courses, and least often by participating in organised e-courses. The main reason for participating in professional training activities proved to be internal motivation, while the main reason for not participating proved to be financial factors. A longer work history, membership in the Croatian Association of French Language Teachers, and status as a compulsory language proved to be statistically significant factors influencing feelings of belonging to the community of French teachers in Croatia. (shrink)

Recent scientific studies have shown that involving children in music activities influences their mental, emotional, and social development; music is, thus, being used increasingly for medical and therapeutic purposes. In order to discover whether some elements of particular methods of music therapy can be applied in music teaching in primary schools, we conducted a qualitative research in which the participants were third-year elementary school pupils in Osijek. To collect the data, we used a systematic observation procedure. Data analysis involved both (...) qualitative and quantitative analyses. The research results show that the introduction of elements of certain methods of music therapy is possible and that pupils are happy to participate in all the activities carried out. In doing so, pupils demonstrate imagination, creativity, independence at work, and willingness to cooperate. Novija znanstvena istraživanja pokazuju da uključivanje djece u glazbene aktivnosti utječe na njihov psihički, emocionalni i socijalni razvoj zbog čega se glazba sve više koristi i u medicinske, odnosno terapeutske svrhe. Kako bismo saznali je li moguće neke elemente iz pojedinih metoda glazboterapije primijeniti i u nastavi glazbe u osnovnoj općeobrazovnoj školi, proveli smo kvalitativno istraživanje u kojemu su sudionici bili učenici trećeg razreda jedne osnovne škole iz Osijeka. Za potrebe prikupljanja podataka koristili smo postupak sustavnog promatranja, a za analizu podataka kvalitativnu i kvantitativnu analizu. Rezultati istraživanja pokazali su da je uvođenje elemenata iz pojedinih metoda glazboterapije moguće te da učenici rado sudjeluju u svim provedenim aktivnostima. Pritom učenici iskazuju maštovitost, kreativnost, samostalnost u radu te spremnost na suradnju. (shrink)

Tekst se bavi problemom može li produžetak trajanja ljudskog života biti uključen u ustavna temeljna pitanja dobro uređenog društva, bilo kao pravo koje treba biti zaštićeno, ili kao zabrana. Kada govorimo o mogućoj zabrani, pitanje je postoje li razlozi na koje je moguće pozvati se u temeljnim zakonodavnim ustanovama društva, kao osnovu za zabranu istraživanja, ili tehnološke prakse, u cilju značajnog produžetka trajanja ljudskog života. Može se činiti očitim da, ako ne postoji pozitivan odgovor na to pitanje, zabrana ovih (...) aktivnosti slijedi neposredno. Međutim, to nije ispravno. Čak i ako nije moguće uspostaviti zabranu na razini ustavnih temeljnih pitanja, može biti još uvijek moguće odrediti zakone na nižim razinama zakonodavstva. Kao posljedica, pojavljuje se novi problem – možemo li odrediti, među temeljnim ustavnim pitanjima, pravo na razvijanje istraživanja i na korištenje tehnoloških resursa, u cilju značajnog produžetka trajanja ljudskog života. Analiziraju se dvije vrste argumenta. Jedan od njih kaže da je produžetak trajanja ljudskog života štetan, budući da ugrožava ljudsku prirodu, a drugi kaže da produžetak trajanja ljudskog života nije koristan, s obzirom da vodi do besmislenosti i dosade. (shrink)

In this article the author has presented several important issues regarding the sociology of religion, but primarily the issue of the sociologically acceptable definition of religion both in theoretical and empirical research. Bearing in mind the sociology of religion in former Yugoslavia the author has first discussed the possibility of a general definition of the sociology of religion, but has stated the opposite view as well. Then he has dealt with the two basic approaches towards religion and two general definitions (...) of sociology, namely substantial and functional ones. Finally the author has tried to define the religiousness in terms of sociological empirical research of human attachment to religion and church in post-socialism. U ovom clanku autor izlaze nekoliko osnovnih problema u sociologiji religije a prvenstveno problem oko socioloski prihvatljive definicije religije, i to ne samo za teorijska nego iza iskustvena istrazivanja. Imajuci na umu sociologiju religije bivse SFRJ, na prvom mestu se razmatra mogucnost opste definicije religije, ali se iznosi i suprotno stanoviste. Potom se diskutuje o dva temeljna pristupa religiji i o dve opste definicije religije supstantivnoj i funkcionalistickoj. Na kraju se definise religioznost u kontekstu socioloskog iskustvenog istrazivanja vezanosti ljudi za religiju i crkvu u post socijalizmu.. (shrink)

The article is a summary of recent experimental data on anchoring heuristic and models that seek to explain it. Anchoring heuristic represents one of the mechanisms of decision making in situations of limited information or time, by using a comparison standard called – an anchor. Given the supposed wide usage of this heuristic, authors explore the unconscious character of the heuristic and ways of making its biasing effects less prominent. Apart from the standard experimental design in which anchor is directly (...) connected to the judgment in question, evidence shows that people can be anchored indirectly, even when the anchor is perceived unconsciously. Newest data show that anchoring effect should be explained by two distinct processes. In the concluding remarks, authors consider broader implications of anchoring for the field of social cognition.U članku se opisuju noviji eksperimentalni nalazi vezani uz heuristiku sidrenja kao i modeli koji ih objašnjavaju. Heuristika sidrenja označava jedan od načina na koji ljudi donose odluke u nedostatku informacija i/ili vremena, a podrazumijeva korištenje standarda usporedbe kako bi se došlo do željene procjene. S obzirom na pretpostavljenu široku upotrebu ove heuristike, u članku se istražuju teoretska objašnjenja, razjašnjavaju razlozi zbog kojih je utjecaj te heuristike nedostupan svijesti te kako umanjiti njome izazvanu pristranost u razmišljanju. Osim standardnog nacrta kojim se ispituje ovaj fenomen opisani su i dokazi prema kojima sidro može vršiti svoj utjecaj i kad se ne dovodi u direktnu vezu s procjenom, čak i kada je percipirano nesvjesnim putem. Najnoviji skup istraživanja pak pokazuje da se heuristika sidrenja, prvotno zamišljena kao jedinstveni mehanizam, zapravo može podijeliti na dva bitno različita procesa. Zaključno se razmatraju kakve bi implikacije ovaj razvoj u istraživanjima mogao imati za područje socijalne kognicije općenito. (shrink)

Ovaj rad bavi se presjekom umjetnosti, imaginacije, emocija i etičkog obrazovanja iz perspektive inovativne sinteze kognitivne teorije emocija i Gestalt pedagogije. Jedan od elemenata ove sinteze kognitivna je teorija emocija kakvu podržava Martha Nussbaum. Emocije se shvaćaju kao procjene koje se odnose na percepciju svijeta oko nas. Emocije su naši stavovi, razumijevanja i evaluacije svijeta iz perspektive naših ciljeva i projekata. To se pokazalo kao odlična polazišna točka za proučavanje emocija i drugih domena unutar etike obrazovanja. U ovom radu uvodim (...) pojam ‘iskustvene imaginacije’ i ukazujem na njezine metodologije koje smo razvili kao dio istraživanja preklapanja Gestalt pedagogije, kognitivne teorije emocija i pristupa etici iz perspektive umijeća življenja. Potom predstavljam sintezu kognitivne teorije emocija i Gestalt pedagogije, nakon čega razjašnjavam koncept iskustvene imaginacije, naglašavam njezinu ulogu u etičkom obrazovanju te zaključujem s nekolicinom osvrta na pristup umijeća življenja etici i etičkom obrazovanju. The paper discusses the intersection between art, imagination, emotions, and ethical education from the perspective of an innovative synthesis of cognitive theory of emotion and Gestalt pedagogy. One of the elements of this synthesis is the cognitive theory of emotion as endorsed by Martha Nussbaum. Emotions are understood as evaluative judgments that are related to our perception of the world around us. Emotions are our attitudes, understandings, and assessments of the world from the perspective of our goals and projects. This proves an excellent starting point from which to address them as an essential part of ethics education. Next, art and imagination are considered as a vehicle by which to address emotions and other domains within ethics education. Here, I introduce the concept of “experiential imagining” and point to the methodologies that sustain it. I have developed this concept as part of my research on the overlap between Gestalt pedagogy, cognitive theory of emotion, and the art of life approaches to ethics. Next, I present the synthesis between cognitive theory of emotion and Gestalt pedagogy. I then illuminate the concept of experiential imagination, emphasise its role in ethics education, and conclude with some reflections on the art of life approach to ethics and ethics education. (shrink)

Rad se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu, tragom prethodnih istraživanja, prvenstveno Petrovićevih i Marottijevih, ispitujem sadržaj i primjenu temeljnog filozofijskog pojmovlja zasnovanoga na riječi i pojmu biti, pri čemu je glavna primijenjena strategija filozofijsko tumačenje mišljenja tvorenog putem mehanizama hrvatskoga jezika. U drugom dijelu, tragom Veljakovih istraživanja o metafizičkim utvarama, ispitujem opasnosti usvajanja moguće nepotpuno razumljenog pojmovlja pomoću kojega oblikujemo predodžbe o (društvenoj) zbilji i po njoj djelujemo. Sidrište je razmatranja problem hipostaze jednoga, a u dijalogu (...) s Veljakovim razmatranjima hipostaziranja partikularnih bića nastojim raščistiti polazišno mjesto za mišljenje promjena u odnosu prema zbilji opstojanja. (shrink)

Tema je ovoga teksta u širem smislu osvrt na odnos logike i lingvistike. U užem smislu tekst će se u prvome dijelu osvrnuti na teme i instrumentarij, a u drugom na povijest formalne semantike. Recepcija formalnosemantičkih radova na našim područjima nema čvršću tradiciju, kao ni primjena formalnih metoda na proučavanje jezika, pa se i stoga čini korisnim ukazati na njezine dosege. Formalna semantika inspirativno je i plodonosno interdisciplinarno polje istraživanja koje je od 70-tih godina 20. stoljeća iznimno uspješno povezivalo (...) istraživanja lingvista, logičara i filozofa.Broadly, the subject of this paper is the relation between logic and linguistics. More narrowly, it concentrates on formal semantics. The first part of the text discusses the topics and methods of formal semantics, and the second part the history of formal semantics. Formal semantic analysis has not been widely known and applied in our research community, and formal methods have been applied extremely rarely in linguistic analyses. This is why it is useful to point out the significant achievements of formal semantics. This inspiring interdisciplinary field of research has been successfully connecting research in linguistics, logic and philosophy since the early 1970s. (shrink)

U ovom clanku prezentovane su osnovne informacije o islamskim predstavnickim institucijama na prostoru bivse Jugoslavije. Raspadom SFR Jugoslavije i stvaranjem novih nacionalnih drzava, jedinstvena Islamska zajednica u SFR Jugoslaviji transformisala se u nekoliko samostalnih islamskih zajednica. Autor se u ovom tekstu bavi samo promenama organizacionih struktura islamskih zajednica i pruza osnovu za dalja analiziranja i istrazivanja tih promena, svestan da su institucionalne promene deo sireg procesa transformacije balkanskih drustava, odnosno etnicke homogenizacije, revitalizacije religije, politizacije religije, religizacije politike, demografskih kretanja itd. (...) Situacija je najslozenija u Srbiji gde su muslimani organizovani u nekoliko islamskih zajednica. Medjusobno osporavanje legitimiteta predstavnickih tela islamskih zajednica predstavlja veliki problem u zastupanju verskih prava i interesa muslimana i nepostojanje jedinstvene verske organizacije u velikoj meri otezava njihov polozaj. (shrink)

Considering this issue to be particularly significant as a research challenge for the sociologies of religion in the so-called post-socialist countries, the subject of this research has been to determine the character, status and direction of religious changes in predominantly orthodox territories of Yugoslavia and Russia that became evident in the last decade of the twentieth century marked by turbulent socio-political changes in those countries. With the subject of the research being defined in that way, the main goal of the (...) research has been to identify and examine basic tendencies in religious changes. Relying on the huge empirical material on the changes in question, an attempt has been made to precisely detect the scope of these changes in the various areas of religious, spiritual and social lives of people in the period of the so-called post-socialist transformation. Therefore, the goal of the research has not been just to determine the scope and direction of changes of religiousness with people, but also to try to set the above mentioned religious changes into the proper social context, which is the starting point in their theoretical explanation. Smatrajuci da je predlozena tema posebno znacajana kao istrazivacki izazov za sociologije religije u zemljama tzv. postsocijalizma, predmet ovog istrazivanja je odredjen kao utvrdjivanje karaktera, stanja i smera religijskih promena na pravoslavno dominantnim prostorima Jugoslavije i Rusije aktuelnim u poslednjem desetlecu burnih socijalno-politickih previranja u njima. U ovako odredjenom predmetu istrazivanja glavni zadatak istrazivanja sastoji se u identifikovanju i preispitivanju osnovnih tendencija u religijskim promenama. Oslanjajuci se na obiman empirijski materijal o pomenutim promenama, u radu treba uciniti pokusaj preciznog detektovanja obima tih promena u razlicitim sferama religijskog, duhovnog i drustvenog zivota mnostva ljudi u tzv. postsocijalistickoj transformaciji drustva. Stoga cilj istrazivanja nije samo utvrdjivanje obima i smera promena religioznosti gradjana, nego je jedan od glavnih ciljeva istrazivanja pokusaj smestanja navedenih religijskih promena u odgovarajuci drustveni kontekst od koga se polazi u njihovoj teorijskoj eksplikaciji. (shrink)

In diesem Text wird die Bedeutung von Husserls ph?nomenologischen Forschungen zur Institution und zur Institutionalisierung. Es wird angenommen, dass die Bedeutung dieser nicht ausreichend bekannten Strategien nur in den unver?ffentlichten Handschriften gefunden werden kann, dass die unterschiedlichen Generationen der Konsultanten von Husserls Archiven eine identische?berzeugung von der Bedeutung der Husserlschen Entdeckungen bezeugt, dass Merleau- Pontys?bersetzung von Stiftung als "institution" dominiert und dass eben diese?bersetzung bewirkt hat, dass Husserl zu einer franz?sischen Angelegenheit wurde. Die Idee des Artikels ist, dass diese Theater (...) der Lekt?re, der?bersetzung und des Einflusses Husserls die kontinentale Philosophie begr?ndet. Das bedeutet, dass Husserls Strategie der Stiftung/Urstiftung am Ursprung dieses Syntagmas liegen kann, da das Denken einer Institution der Philosophie als Denken Europas strukturiert ist, als Denken von Menschheit und als Denken der Begegnung mit dem Anderen. U ovom tekstu se razmatra znacaj Husserlovih fenomenoloskih istrazivanja o instituciji i institucionalizovanju. Pretpostavlja se da je vaznost ovih Husserlovih nedovoljno poznatih "strategija" mogla da bude pronadjena jedino u neobjavljenim manuskriptima, da su razlicite generacije konsultanata Husserlovih arhiva svedocila identicnu veru u znacaj Husserlovih otkrica, da Merleau-Pontyjeva verzija prevoda dominira i da upravo prevod reci Stiftung sa institution, cini da "Husserl" postane cisto "francuska stvar". Ideja je da ovaj teatar citanja, prevodjenja i uticaja Husserla utemeljuje "kontinentalnu filozofiju". To znaci da Husserlova strategija sa Stiftung/Urstiftung moze da bude u poreklu ove sintagme jer je misljenje institucije filozofije strukturirano kao misljenje Evrope, kao misljenje covecnosti /Menschheit/ i kao misljenje susreta sa drugim.. (shrink)

Glazbenim aktivnostima u vrtiću pripada značajna uloga, s obzirom da bavljenje takvim aktivnostima pridonosi razvoju glazbenih sposobnosti, ali i intelektualnom, socijalnom, emocionalnom i tjelesnom razvoju djeteta. U radu su istraženi stavovi odgojitelja predškolske djece prema glazbenim aktivnostima u vrtiću te samoprocjena kompetentnosti za njihovu realizaciju. Rezultati potvrđuju da slušanje glazbe predstavlja značajnu aktivnost slobodnog vremena odgojitelja predškolske djece. Potvrđeno je da odgojitelji kojima se sviđa klasična glazba imaju pozitivnije stavove prema glazbenim aktivnostima u vrtiću. Nije uočena povezanost odlazaka na koncerte (...) klasične glazbe, pohađanja dodatne glazbene poduke, pjevanja u zboru ili klapi te godina radnoga staža sa stavovima prema glazbenim aktivnostima. Rezultati istraživanja ne potvrđuju ni povezanost godina radnoga staža sa samoprocjenom kompetencije za realizaciju glazbenih aktivnosti. I, konačno, većina odgojitelja zadovoljna je opremljenošću vrtića instrumentima za djecu te računalima i projektorima, ali ne i instrumentima za odgojitelje. Musical activities in kindergarten play an important role, especially since engaging in such activities contributes to the development of musical capabilities and intellectual, social, emotional, and physical child development. This research examines the opinions of kindergarten teachers towards musical activities, as well as a self-assessment of their competencies to perform them. The results affirm that listening to music is a significant free time activity for kindergarten teachers. It has also been affirmed that teachers who enjoy classical music have more positive opinions towards musical activities in kindergarten. No connection was noted between opinions towards musical activities and attending classical concerts, additional musical education, singing in choirs or traditional a cappella groups, or years of work experience. The results of this research also did not affirm a connection between years of work experience and self-assessments of competencies to perform musical activities. Finally, the majority of teachers were satisfied with their schools’ stock of children’s instruments, computers, and projectors, but not with instruments for teachers. (shrink)

Komunikacija u znanosti je u osnovi uspostavljena kao komunikacija između razgovora unutar nekog znanstvenog područja. Znanstveni časopisi, konferencije itd. su temeljene na ovom principu. Naprimjer, pojam peer reviewa pretpostavlja takav kolegijalan, monodisciplinaran okvir. Međutim, multidisciplinarna istraživanja i angažman oko praktičnih problema primoravaju nas da situaciju sagledamo na novi način. Što bi mogla značiti multidisciplinarna rasprava? Kako izgraditi takvu raspravu? Je li takva rasprava samo sukob između nepomirljivih mišljenja – rat znanosti? U ispravnom dijalogu konačni sudac bi trebala biti praksa, (...) a ne znanstvena teorija. (shrink)

The aim of the present study, which involved preschool teachers, was to explore the area of working with musically gifted children. In particular, we focused on the identification of musically gifted children and monitoring of their musical development, preschool teachers’ competence for working with children, and evaluation of factors important for the development of musically gifted children. Research results showed that the majority of preschool teachers: were able to identify musically gifted children; rarely monitored and documented children’s musical development systematically (...) and did not acquire enough knowledge for working with musically gifted children during their formal and informal education. Among the important factors influencing the development of musically gifted children, preschool teachers pointed out motivation to work with musically gifted children, identification of musically gifted children, cooperation with music experts and parents, and implementation of additional musical activities. Cilj ovog istraživanja, koje je uključivalo odgojitelje u vrtiću, bio je istražiti područje rada s glazbeno nadarenom djecom. Posebno smo se usredotočili na otkrivanje glazbeno nadarene djece i praćenje njihovog glazbenog napretka, kompetencije odgojitelja za rad s djecom i procjenom čimbenika važnih za razvoj glazbeno nadarene djece. Rezultati istraživanja pokazali su da je većina odgojitelja: uspjela otkriti glazbeno nadarenu djecu; rijetko su sustavno pratili i dokumentirali glazbeni napredak djece i nisu stekli dovoljno znanja za rad s glazbeno nadarenom djecom tijekom svog formalnog i neformalnog obrazovanja. Među važnim čimbenicima koji utječu na razvoj glazbeno nadarene djece odgojitelji su istaknuli motivaciju za rad s glazbeno nadarenom djecom, otkrivanje glazbeno nadarene djece, suradnju s glazbenim stručnjacima i roditeljima te provedbu dodatnih glazbenih aktivnosti. (shrink)

This paper presents the results of research on changes in attitudes towards music education among teacher education students who were exposed to vocal-instrumental lessons over the course of two semesters. The research was conducted among second-year students of teacher education at the Faculty of Education in Osijek, Croatia. The results have shown that students’ attitudes towards music education are relatively positive both before and after exposure to music lessons. Students with choir experience had more positive attitudes towards music education. Although (...) positive attitudes after music lessons are somewhat higher, there is no statistically significant difference between the attitudes of students before or after music lessons. Further research on attitudes towards music education is suggested across a larger population of teacher education students, over a longer period of time, and using a wider range of instruments. U radu su predstavljeni rezultati istraživanja mogućnosti promjena stavova studenata učiteljskoga studija o glazbenom obrazovanju nakon dva semestra vokalno-instrumentalne nastave. Istraživanje je provedeno sa studenticama druge godine učiteljskoga studija na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Hrvatska. Rezultati su pokazali kako studentice imaju relativno pozitivne stavove o glazbenom obrazovanju prije i poslije nastave glazbe, a pozitivniji stavovi su zabilježeni kod studentica koje imaju iskustvo pjevanja u zboru. Iako se može uočiti trend pozitivnijih stavova nakon nastave glazbe razlika u stavovima studentica o glazbenom obrazovanju prije i poslije nastave glazbe nije statistički značajna. Sugerira se istraživanje stavova o glazbenom obrazovanju na većem uzorku studenata učiteljskoga studija, kroz duže vremensko razdoblje i to opsežnijim mjernim instrumentom. (shrink)

U radu su predstavljeni rezultati istraživanja mogućnosti promjena stavova studenata učiteljskoga studija o glazbenom obrazovanju nakon dva semestra vokalno-instrumentalne nastave. Istraživanje je provedeno sa studenticama druge godine učiteljskoga studija na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Hrvatska. Rezultati su pokazali kako studentice imaju relativno pozitivne stavove o glazbenom obrazovanju prije i poslije nastave glazbe, a pozitivniji stavovi su zabilježeni kod studentica koje imaju iskustvo pjevanja u zboru. Iako se može uočiti trend pozitivnijih stavova nakon nastave glazbe razlika (...) u stavovima studentica o glazbenom obrazovanju prije i poslije nastave glazbe nije statistički značajna. Sugerira se istraživanje stavova o glazbenom obrazovanju na većem uzorku studenata učiteljskoga studija, kroz duže vremensko razdoblje i to opsežnijim mjernim instrumentom. (shrink)

Glavna je svrha ovoga članka analizati Argument kontinuiteta, jedan od najutjecajnijih argumenata na kojemu su utemeljeni moralna osuda znanstvenih i medicinskih praksi poput istraživanja i eksperimenata s embrijem, potpomognuta reprodukcije, pobačaja, terapeutskog kloniranja, itd. Prvo se daje vrlo kratko objašnjenje pristupa koji pripisuje status markirajućeg događaja fertilizaciji, identificirajući Argument kontinuiteta među drugim argumentacijama. Nadalje, pokušava se razdvojiti tri moguće interpretacije pojma kontinuiteta pretpostavljenog u Argumentu kontinuiteta, te izdvojiti najuvjerljiviju filozofsku i znanstvenu interpretaciju postfertilizacijskog kontinuiteta. Naposljetku, tvrdim da iz filozofski (...) i znanstveno najprihvatljivije interpretacije ne slijedi: 1) da je fertilizacija nužna odrednica moralnog statusa; 2) da je fertilizacija najrazboritija odrednica moralnog statusa. Ukratko, ovaj članak ima dva cilja: I) pokazati da upravo taj argument ne povlači za sobom stajalište da su gore spomenute prakse moralno nedopustive; II) sugerirati da bi neke pragmatičke strategije koje se bave soritom-prouzročenim paradoksima mogle osigurati filozofijski i znanstveno primjeren okvir za alternativni pristup. (shrink)

Allowing pupils to choose the content of their learning is an important step towards individualized development. Despite the need proclaimed by society for the development of competences in STEM area, educational cycles in this field are the least represented in the Croatian general education curriculum. This research was conducted in order to gain insight into pupils’ interests in the contents of technical culture and for school activities. The research was conducted on a stratified sample of primary school pupils in Croatia (...) aged 11 to 15 years. The analysis of the research results showed that the activities from ICT, robotics, programming and woodworking are the most attractive. When it comes to school activities, pupils most prefer sports activities, computer activities, experiments in science subjects and then technical activities. This result suggests that the school curricula needs to be redesigned so that pupils can develop according to their interests. Učenikova mogućnost izbora sadržaja učenja tijekom općeg obveznog obrazovanja važan je korak ka individualiziranom razvoju. Unatoč proklamiranim potrebama društva za razvojem kompetencija u tzv. STEM području, u hrvatskom su obrazovnom sustavu aktivnosti iz ovog područja najmanje zastupljene u kurikulumu općeg obrazovanja. Stoga je provedeno istraživanje interesa učenika za izbornu nastavu tehničke kulture te za aktivnosti koje bi odabrali kad bi mogli birati što će u školi učiti i raditi. Istraživanje je provedeno na stratificiranom uzorku učenika osnovnih škola u Hrvatskoj u dobi od 11. do 15. godine života. Analizom rezultata istraživanja ustanovljeno je da su aktivnosti iz IKT-a, robotike, programiranja i modelarstva najatraktivnija područja za izbornu nastave tehničke kulture. Kad je riječ o aktivnostima u školi, učenici bi najradije odabrali sportske aktivnosti, a potom slijede informatičke, prirodoznanstvene i tehničke aktivnosti. Ovakav nalaz ukazuje na nužnu preobrazbu školskog kurikuluma koji će učenicima omogućiti razvoj u skladu s njihovim interesima. (shrink)

Osoba odnosno osobni identitet kao izvorno filozofski pojmovi nalaze primjenu i u medicinskim diskursima. Usto se njihova tumačenja ne izvode isključivo iz historijskog konteksta filozofijskih i teologijskih predodžbi, već poprimaju etičku dimenziju na razini ljudskog ponašanja. Njihovo osebujno značenje dosežu u interakciji između liječnika i pacijenta, interakciji koja se manifestira u tjelesno-fenomenalnoj interpretaciji personaliteta: isti se proteže od autonomije i svojevoljnosti refleksivno ustrojene svijesti do prividne disocijacije tijela i osobe u okviru pojma moždane smrti. Razumijevanje čovjeka kao osobe pritom je (...) dio one antropološke paradigme koja u medicinskim kriznim situacijama predstavlja temelj etički opravdanog ophođenja s njime. Deficit izazvan gubitkom osobne autonomije time postaje smjernicom k onoj deficijentnoj tjelesnosti koju je medicina definirala kao predmet vlastita istraživanja.Person and personal identity, originally philosophical concepts, find its application also in medical discourses. Moreover, their interpretations are not derived exclusively from historical context of philosophical and theological ideas, but acquire an ethical dimension on the level of human behaviour. Their special meaning is obtained in the patient-physician interaction, which is manifested in the bodily-phenomenal interpretation of personality: this ranges from autonomy and purposiveness of a reflectively structured consciousness to the apparent dissociation of the body and the person in the concept of brain death. The understanding of the human being as person is thereby a part of the anthropological paradigm that presents the basis for ethically acceptable action in medical crisis situations. The deficiency caused by the loss of personal autonomy is therefore an indication of a deficient corporeality, which medicine has chosen as its research object..La personne et l’identité personnelle, en tant que concepts à l’origine philosophiques, trouvent également leur application dans les discours médicaux. Ce faisant leurs inteprétations ne sont pas tirées uniquement du contexte historique des représentations philosophiques et théologiques, mais gagnent une dimension éthique à l’échelle du comportement humain. Ils prennent leur signification particulière dans l’interaction entre le médecin et le patient, laquelle se manifeste dans l’interprétation physico-phénoménale de la personnalité : celle-ci s’étend de l’autonomie et de l’arbitraire d’une conscience organisée de manière réflexive jusqu’à la dissociation apparente du corps et de la personne dans le cadre de la notion de mort cérébrale. La compréhension de l’homme en tant que personne fait en même temps partie de ce paradigme anthropologique qui dans des situations médicales de crise représente la base d’un rapport avec lui éthiquement justifié. Le déficit subi par la perte de l’autonomie personnelle est ainsi également une indication de ce physique déficient que la médecine a désigné comme objet de sa recherche.Person und personale Identität finden als ursprünglich philosophische Begriffe auch in medizinischen Diskursen Anwendung. Dabei leiten sich ihre Deutungen nicht allein aus dem historischen Kontext philosophischer und theologischer Vorstellungen ab, sondern gewinnen eine ethische Dimension auf der Ebene menschlichen Verhaltens. Ihre besondere Bedeutung erlangen sie in der Auseinandersetzung zwischen Arzt und Patient, die sich in einer leiblich-phänomenalen Interpretation der Personalität offenbart: diese reicht von der Autonomie und Willentlichkeit eines reflexiven geordneten Bewusstseins bis zur scheinbaren Dissoziierung von Leib und Person im Begriff des Hirntodes. Das Verständnis des Menschen als Person ist dabei Teil jenes anthropologischen Paradigmas, das die Grundlage eines ethisch verantwortbaren Umganges mit diesem in medizinischen Krisensituationen darstellt. Der im Verlust personaler Autonomie erlebte Mangel ist damit auch ein Hinweis auf jene defiziente Leiblichkeit, welche sich die Medizin zum Forschungsgegenstand erkoren hat. (shrink)