This paper discusses the transformation of a traditional educator in behaviorist educational paradigm, which was characteristic to a socialist period in the Republic of Croatia, into a modern one, who is an advocate of a constructivist educational concept, characteristic to the period of democratic life. The paper addresses key differences and similarities between traditional and modern educators in order to better understand expectations and criteria for successful performance in the contemporary educational activity. Implicit pedagogy is also discussed as an educator’s (...) subjective educational theory. The justification of its understanding as a key construct of the educational concept is pointed out. The paper also emphasizes the importance of reflective practice as a component of educator’s professional development, and problematizes implementation of action research as an instrument for development of educator’ s activity. (shrink)

Socio-kulturološka dimenzija kreativnosti nezaobilazni je aspekt u teorijskim razmatranjima fenomena glazbene kreativnosti. Empirijska istraživanja i iskustva iz prakse dovela su do potrebe za rekonceptualizacijom i reinterpretacijom pojma glazbene kreativnosti u obrazovanju. Upravo se kroz socio-kulturološki kontekst razvio i pojam ‘kolaborativna kreativnost’. U školskoj praksi kolaborativna se kreativnost može ostvariti među učenicima, ali i među nastavnicima koji surađuju kroz realiziranje integrativne nastave, izvannastavnih aktivnosti i projektne nastave. U ovom radu predstavit će se neki oblici poticanja kolaborativne glazbene kreativnosti, s posebnim osvrtom (...) na iskustvo učenika i utjecaj koji su zajednički stvaralački procesi imali na njihovu socijalizaciju, motivaciju, ali i na praktičnu primjenu usvojenih znanja. Za metodološki okvir iskorišteno je akcijsko istraživanje provedeno u jednom odjeljenju petog razreda osnovne škole tijekom školske godine 2017./2018. Cilj rada je otvoriti pitanja o mogućnostima poticanja kolaborativne kreativnosti u redovitoj nastavi glazbe, ali i ukazati na objektivne poteškoće za realizaciju ovog oblika kreativnog procesa u školskim uvjetima. The socio-cultural dimension of creativity is an essential aspect of theoretical examinations of the phenomenon of musical creativity. Empirical research and practical experience have resulted in the need to reconceptualise and reinterpret the concept of musical creativity in education. The concept of collaborative creativity developed through the socio-cultural context itself. In school practice, collaborative creativity can be achieved among pupils, as well as among teachers who cooperate through integrative teaching, extracurricular activities, and project teaching. This paper will present some ways in which to encourage collaborative musical creativity, with a special view to student experiences and the influence that collaborative creative processes have on their socialisation, motivation, and the practical implementation of acquired knowledge. The action research methodological framework was implemented in a Year 5 elementary school class during the 2017/2018 school year. The goal of the paper is to examine the potential for encouraging collaborative creativity in regular music teaching, as well as to indicate objective difficulties in undertaking this type of creative process in schools. (shrink)

Ovo istraživanje ispituje slojevite perspektive Boetija o postojanju zla, s posebnim naglaskom na njegove ontološke dimenzije unutar općeg okvira apsolutnog dobra. Glavni fokus analize usredotočen je na Boetijeva ključna djela pod naslovom Utjeha filozofije i Hebdomade, koja služe kao glavni izvori njegovih filozofskih promišljanja. U prvom djelu Boetije provodi detaljno istraživanje problema zla i dobra, s posebnim naglaskom na ontološko područje. Drugo djelo, Hebdomade, pridonosi metafizičkom temelju za dublje razumijevanje tih filozofskih pojmova. Ovo istraživanje tematski ima dvije (...) dimenzije: ontološko–metafizičku, koja analizira pojmove dobra i zla izvan područja ljudskog djelovanja, te etičko–moralnu, priznajući njezinu važnost za sveobuhvatno razumijevanje metafizičkog. Ovaj dualistički pristup obogaćuje hermeneutičku perspektivu, olakšavajući sveobuhvatno razumijevanje Boetijevih kompleksnih misli o naravi dobra i zla. Sinteza ovih razina ne samo da osvjetljava Boetijevo intelektualno putovanje već i doprinosi širem diskursu o filozofskom istraživanju ontoloških dimenzija u kontekstu apsolutnog dobra. (shrink)

This study is an inductive approach to investigating and acquiring knowledge of nature in African culture. It begins, without any assumption of foreknowledge, but without any overindulgence, with a brief exposition of the meaning of induction. It analyses, defuses and rejects the attempted arguments made recently by some scholars that induction is not a part of the African reasoning faculty, that it is western exclusive and that most traditional beliefs are irrational, superstitious and non-inferential. It continues with a brief analysis (...) of the African engagement with inductive reasoning, and thereafter, connects induction and the natural environment by concretely analysing some ways the African understands and acquires knowledge of the natural environment through inductive reasoning particularly in traditional African society. It made a demonstrative inquiry into these ways with medicine, agriculture, science, technology, time, and season, among others, and how such thought patterns and the resultant knowledge informs the African beliefs and practices. The study concurrently argues that the African inductive understanding of nature is a demonstration of the inductive creativity, skill and competence of traditional African people. It concludes by arguing that if it is established that the traditional Africans acquire knowledge of nature inductively and shows how this knowledge is acquired, it would concurrently have been established that Africans are capable of inductive logic, whose components includes inferences and rationality. The study adopts the conceptual and critical methods of philosophical analyses. (shrink)

Frege's essay "Der Gedanke.Eine logische Untersuchung" was first published in the Beitrage zur Philosophie des Deutschen Idealismus for 1918-1919 and is one of three related logical studies published as a complete work by Gunther Patzig entitled Logische Untersuchungen in Gottingen, 1966 .

U ovom radu analizirat će se tri najistaknutije formulacije ontološkog argumenta, uključujući klasični argument prema kojemu je postojanje jedno od savršenstava, modalna verzija argumenta Normana Malcoma prema kojemu savršenstvo nije postojanje, već nužno postojanje, te modalna verzija argumenta koju nudi Alvin Plantinga koja se poziva na semantiku mogućih svjetova. Prema Kantovom prigovoru, ontološki argument pretpostavlja da je postojanje predikat koji dodaje još jedno savršenstvo pojmu Boga i time implicira problem referencije između stvarnog predmeta i njegovog pojma ili tautološki povlači da (...) Bog stvarno postoji. Unatoč svom utjecaju, Kantov prigovor argumentu kritiziran je zbog njegove dvosmislene upotrebe pojma postojanja, kao i zbog nerelevantnosti za ontološki argument i modalni ontološki argument kojeg nudi Plantinga. U ovom radu prvo želim pokazati da, nasuprot Plantinginoj tvrdnji, Kantov prigovor nije relevantan samo za klasičnu verziju argumenta, već i za njegove modalne formulacije. U tom smislu, tvrdim da nije dvosmislena Kantova uporaba pojma postojanja, već da su klasične i modalne verzije ontološkog argumenta one koje svoju prividnu snagu dobivaju dvosmislenom uporabom pojma postojanja. Druga svrha rada je dati alternativnu analizu pojma postojanja koja se temelji na Aviceninoj metafizici i time ukazati na alternativni temelj za potencijalnu preformulaciju ontološkog argumenta, čime bi se izbjegao Kantov prigovor. (shrink)

Istraživanje je provedeno na uzorku učenika trećih razreda strukovnih škola i gimnazija. Od uključenih učenika, gimnaziju je pohađalo njih 253, a srednje strukovne škole 352 učenika. Cilj istraživanja bio je ispitati neke specifičnosti u percepciji učenika srednjih škola o važnosti nastavnih predmeta iz područja likovnih umjetnosti. Napravljena je posebna analiza samo za dvije odabrane zavisne varijable: važnost nastavnih predmeta iz područja likovnih umjetnosti za razvoj pamćenja i sposobnosti za učenje ostalih nastavnih predmeta te interes i zadovoljstvo sudjelovanjem u likovnim (...) aktivnostima. Rezultati pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika između učenika gimnazija i strukovnih škola u procjeni sudjelovanja u aktivnostima nastave likovne umjetnosti te u procjeni važnosti likovnih aktivnosti za razvoj pamćenja i sposobnosti za učenje ostalih predmeta. Postoji statistički značajna spolna razlika u procjeni sudjelovanja u aktivnostima nastave likovne umjetnosti te u procjeni važnosti likovnih aktivnosti za razvoj pamćenja i sposobnosti za učenje ostalih predmeta. Može se zaključiti da ispitanici nisu bili u mogućnosti procijeniti koliko i u koju svrhu će im u daljnjem školovanju i budućem zanimanju koristiti kompetencije stečene u nastavi likovne umjetnosti. This research was carried out on a sample of third year pupils of vocational schools and gymnasiums. Of the surveyed pupils, 253 of them attended gymnasiums, while 352 attended vocational secondary schools. The goal of this research was to examine specificities in secondary school pupils’ perceptions of the importance of subjects in the field of the fine arts. A separate analysis was undertaken for only two selected dependent variables: the importance of subjects in the field of the fine arts for developing memory and the ability to learn other subjects, and interest in and satisfaction with participation in fine arts activities. The results show that there is no statistically significant difference between the estimation of gymnasium and vocational school pupils regarding participation in fine arts activities or in their estimation of the importance of fine arts activities in developing memory and the ability to learn other subjects. There is a statistically significant gender difference in the estimation of participation in fine arts activities, as well as in the estimation of the importance of fine arts activities in developing memory and the ability to learn other subjects. It can be concluded that respondents were unable to estimate how much or why they would use competencies gained in fine arts teaching in their continued education or their future careers. (shrink)

Istraživanje daje uvid u glavne dimenzije i aspekte roditeljskog ponašanja roditelja djece s poremećajem iz spektra autizma s obzirom na prisutnost/neprisutnost nepoželjnih ponašanja djece, temeljem samoprocjene. Istraživanje je provedeno na uzorku od N=121 roditelja djece s PSA iz Dalmacije. Rezultati su ukazali na prisutnost restriktivne kontrole i kažnjavanja kada su prisutna nepoželjna ponašanja, dok roditelji čija djeca nemaju nepoželjna ponašanja pokazuju više autonomije za svoje dijete, imaju veće roditeljsko znanje i primjenjuju induktivno rezoniranje. U raspravi se ističe značaj (...) osobnih karakteristika roditelja i partnerstva, kvalitete podrške te znanstveno utemeljenih intervencija i roditeljskog znanja za roditeljsko ponašanje. Predlažu se smjernice za učinkovite intervencije na nepoželjna ponašanja djeteta te poželjne odrednice roditeljskog ponašanja. Također, navode se ograničenja provedenog istraživanja i prijedlozi za buduća istraživanja. The research provides insight into the main dimensions and aspects of behavior of parents of children with autism spectrum disorder with regard to the presence/absence of challenging behavior patterns in children, according to the parents’ self-assessment. The research was conducted on a sample of N=121 parents of children with autism spectrum disorder from the Croatian region of Dalmatia. The results indicate the presence of such parental behaviors as restrictive control and punishment when challenging behaviours are present. On the other hand, the parents whose children do not exhibit challenging behaviors give their child more autonomy, have greater parental knowledge and apply inductive reasoning. The discussion section of the paper emphasizes the importance of parents’ personal characteristics and partnerships, the quality of support, scientifically based interventions, and parental knowledge for parental behavior. Guidelines for empowering parents on effective interventions in cases of challenging behaviors, desirable determinants and aspects of parental behavior, work on personal growth and the quality of relationships are proposed along with suggestions for future research as well as limitations of the conducted research. (shrink)

Istraživanje poimanja globalizacije u mnogim je svojim elementima slojevito i difuzno, pa nije jednostavno čak ni navesti sve sfere njene aplikacije, kao ni načine manifestiranja. Multidimenzionalnost određenja globalizacije otežana je i zbog toga što ona nije nekakvo stanje, već proces, pa su teškoće njenog opojmljenja povezane sa tematskim racionalnim odnosom prema samom tom procesu. Nakon analize najpoznatijih definicija globalizacije autor je zaključio da je ona u bitnom smislu povezana sa deteritorijalizacijom i reteritorijalizacijom socio-ekonomskog, političkog i kulturnog prostora. Globalizacija, drukčije (...) rečeno, donosi sa sobom zgušnjavanje tj. kompresiju kako prostora tako i vremena, što uzrokuje rast interpersonalnih veza i veću brzinu i protočnost komunikacije među ljudima. Konačno, globalizacija je, po autoru, kompleksan, ambivalentan pa i proturječan proces, koji omogućava širenje međuzavisnosti i produbljivanje socijalnih veza između različitih faktora u gotovo svim aspektima suvremenog života.The exploring of the concepts of globalization is, in many of its elements, multilayered and diffuse and therefore it is not simple even to list all of the spheres of its application, as well as the ways in which it manifests itself. Multidimensionality of the definition is made even more difficult due to the fact that globalization is not some kind of a state, but a process, so the difficulties of its conceptualization are related to the thematic rational approach to this process. Having analyzed the most famous definitions of globalization, the author concludes that the globalization in its substantiality is related to the de-territorialization and re-territorialization of socioeconomic, political and cultural space. In other words, globalization brings about the density i.e. compression of the space as well as the time, which results in the increase of interpersonal relations and greater velocity and flowability of communication among people. Finally, according to the author, globalization is a complex, ambivalent and also a controversial process, which enables the spread of interconnectedness and deepening of social relations among different factors in almost all aspects of modern life. (shrink)

Istraživanje demonstriranja »pravde« u Homerovoj Odiseji od strane kraljeva ili sudaca u stvarnim situacijama toga doba, pokazalo je da je riječ o postupcima u partikularnoj formi, a ne o apstraktno pojmljenim principima. Ovi su postupci rješavali uvijek konkretne i specifične ad hoc situacije, a nisu primjenjivali depersonalizirane i općevažeće zakone, te se njihova uloga iscrpljivala u pregovaračkom postupku i nagodbi rivalskih strana. Namjera im je bila da nanovo uspostave destabiliziranu ustaljenost življenja običajnosne zajednice, pa se može reći da je (...) spomenuta procedura de facto predstavljala »pravdu« koja se primjenjivala u danom kontekstu. Zaključak autora jest da ovako shvaćena »pravda« nije bila ništa drugo do odgovarajuća metodologija, tj. pravilo konzerviranja postojećih običaja, ili naprosto korekcija narušenog modusa egzistiranja u nekom polisu.Research of demonstration of “justice” in Homer’s Odyssey by kings or magistrates in actu­al situations of the time, showed that these were particular procedures rather than abstractconcepts, always applied to resolve concrete and specific ad hoc situations and never to thedepersonalized and general laws, so their role was being exhausted in the course of negotiati­ons and settlement of rival parties. Their intention was to reestablish destabilized continuity ofmorality-based community, therefore it can be said that the mentioned procedure de facto repre­sented “justice” applied to a given context. The author concludes that the concept of “justice”in this sense was merely a suitable methodology, i.e. the rule of conservation of existing mores,or simply a correction of a violated mode of existence in a certain polis. (shrink)

Istraživanje demonstriranja »pravde« u Homerovoj Odiseji od strane kraljeva ili sudaca u stvarnim situacijama toga doba, pokazalo je da je riječ o postupcima u partikularnoj formi, a ne o apstraktno pojmljenim principima. Ovi su postupci rješavali uvijek konkretne i specifične ad hoc situacije, a nisu primjenjivali depersonalizirane i općevažeće zakone, te se njihova uloga iscrpljivala u pregovaračkom postupku i nagodbi rivalskih strana. Namjera im je bila da nanovo uspostave destabiliziranu ustaljenost življenja običajnosne zajednice, pa se može reći da je (...) spomenuta procedura de facto predstavljala »pravdu« koja se primjenjivala u danom kontekstu. Zaključak autora jest da ovako shvaćena »pravda« nije bila ništa drugo do odgovarajuća metodologija, tj. pravilo konzerviranja postojećih običaja, ili naprosto korekcija narušenog modusa egzistiranja u nekom polisu.Research of demonstration of “justice” in Homer’s Odyssey by kings or magistrates in actu­al situations of the time, showed that these were particular procedures rather than abstractconcepts, always applied to resolve concrete and specific ad hoc situations and never to thedepersonalized and general laws, so their role was being exhausted in the course of negotiati­ons and settlement of rival parties. Their intention was to reestablish destabilized continuity ofmorality-based community, therefore it can be said that the mentioned procedure de facto repre­sented “justice” applied to a given context. The author concludes that the concept of “justice”in this sense was merely a suitable methodology, i.e. the rule of conservation of existing mores,or simply a correction of a violated mode of existence in a certain polis. (shrink)

Ovaj tekst nastavlja istraživanje započeto u članku naslovljenom „Semantičke strukture filozofije: postavljanje problema“. Počinje pokušajem suprotstavljanja Kantu i Wittgensteinu u više točaka: Kantov mentalni konstruktivizam, Wittgensteinova teorija slike, pitanje o granicama znanja/izrecivosti, prirodi logike, stavu da ima nečeg pogrešnog u filozofiji i tako dalje . Također, osvrće se i na filozofijske pretpostavke samog ovog teksta.Nakon toga, opis kôda, ili „jezika“, filozofije dan je kao tri kozmopoetička oblika. Upućuje se da je unutar tih triju shema moguće svrstati svaki filozofijski tekst (...) te je načinjena usporedba filozofije sa znanošću i književnošću. Raspravljano je i o ostalim stalnim pitanjima, poput naravi filozofskih problema u danom kontekstu i prijedloga metode analize nasuprot interpretiranju filozofijskih tekstova.U posljednjem dijelu teksta, autor postavlja pitanje o mogućnosti ostvarenja njegova cilja o ovome tekstu kao nefilozofskoj deskripciji filozofije te ga nakon kraće rasprave ostavlja otvorenim.This article continues the inquiry begun in the article entitled »The Semantic Structures of Philoso-phy: Posing the Problem«. It begins with an attempt to oppose Kant and Wittgenstein on many points: Kant’s mental constructivism, Wittgenstein’spicture theory, the question of limits to knowledge/expressibility, the view that there is somethingwrong with philosophy, the nature of logic, etc. .Also, the problem of a philosophical background to this very text is adressed.After this, the description of the code, or »language«, of philosophy is given as the three cosmopoeticforms. It is proposed that every philosophical text can be fitted into these schemata. Philosophyis then brought into comparison with science and literature. Other residual issues are discussed, in-cluding the nature of philosophical problems as seen in this context and the proposal of the methodfor analysing philosophical texts, as opposed to interpreting them.In the last part of the text, the question is briefly discussed and left open, namely whether the aim ofthis text to be a non-philosophical description of philosophy is achievable. (shrink)

Empirijsko terensko istrazivanje obavljeno je u 20 gradova n Srbiji metodom dubinskog intervjua sa ciljem da se ispita kako su sami gradjani doziveli poslednje godine rezima Slobodana Milosevica i nastale promene posle 5. oktobra 2000. Paznja je bila usmerena na stavove ispitanika o uzrocima pada bivseg rezima, o razlozima koji su ih motivisali da se (ne)angazuju u borbi za drustvene promene, o dozivljaju 5. oktobra, o promenama nastalim posle demokratskog prevrata, pretnja novoj vlasti, kao i prema medjunarodnoj zajednici i odnosu (...) prema ratnim zlocincima, sa posebnim osvrtom na stav prema Haskom sudu. Dokumentacija koja je prikupljena bice obradjena kvalitativnom metodom koja omogucuje da se odgovori razmatraju u kontekstu svakodnevnog zivota ispitanika i sacuvaju originalni stavovi koji se razlikuju od uobicajenih shema iz dnevne stampe i zvanicnih izvestaja. (shrink)

U radu je prikazano istraživanje u kojem se ispitivala razvijenost i karakteristike određenih obilježja demokratske školske kulture i demokratskog školskog vođenja u osnovnim školama. U istraživanju je sudjelovao 651 učitelj iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Istraživanje je provedeno anketnim ispitivanjem putem upitnika koji je sadržavao Instrument za mjerenje obilježja demokratskog školskog vođenja i Instrument za mjerenje obilježja demokratske školske kulture. Ukupno gledano, rezultati pokazuju da učitelji percipiraju vođenje u njihovoj školi kao umjereno demokratsko do vrlo demokratsko. Procjenjujući (...) obilježja školske kulture, učitelji primjećuju umjerenu razvijenost demokratskih, ali i nedemokratskih obilježja školske kulture. Međutim, ipak u većoj mjeri smatraju da njihova školska kultura posjeduje ona obilježja koja je čine demokratskom. Veću razvijenost obilježja demokratskog školskog vođenja percipiraju učitelji koji su na početku svoje karijere i oni koji su zaposleni u školama u kojima je aktualni ravnatelj na toj poziciji kraće od pet godina. Veću razvijenost obilježja demokratske školske kulture percipiraju učitelji zaposleni u prigradskim i malim školama. This paper describes research into the development and characteristics of particular qualities of democratic school culture and democratic school management in primary schools. The research involved 651 teachers from the City of Zagreb and Zagreb County. Research involved a survey that used a questionnaire containing the Instrument for measuring characteristics of democratic school management and the Instrument for measuring the characteristics of democratic school culture. Overall, the results show that teachers perceive management in their schools as moderately democratic to very democratic. Rating the characteristics of school culture, teachers note the moderate development of both democratic and non-democratic characteristics of school culture; however, they more greatly consider their own school culture to possess democratic characteristics. Teachers at the beginning of their careers and those employed in schools whose current headmaster has been in his/her position less than five years perceive higher levels of democratic school management. Teachers employed in suburban or small schools perceive higher levels of characteristics of democratic school culture. (shrink)

Following the question of what it means to be a dance pedagogue, the aim of this paper was to examine some determinants of the profession of dance pedagogue and to establish the meaning and understanding of the way dance pedagogues speak about the ‘pedagogical’ in their profession. By applying qualitative research and the method of in-depth interviews with dance pedagogues who work in different fields of education and art, we tried to describe and analyse the area of their work, their (...) educational activities, and values they promote in their work. As a result of the qualitative analysis and the interpretative phenomenological analysis of the rich narratives, we have identified five topics: the notion of dance as a dimension of artistic and educational activity; the determinants of pedagogical work; the meaning of pedagogical role; the transformation of artistic practice into pedagogical practice; the distinguishing characteristic of the educational method. The results point to the conclusion that dance pedagogues see their work as a primarily educational work that combines art and pedagogy. The pedagogical knowledge of the dance pedagogues is an inseparable part of their professional habitus. (shrink)

Autor je zamislio da objavi tri teksta u tri sveske "Filozofije i drustva" u kojima ce, oslanjajuci se na stvorenu iskustvenu naucnu evidenciju, pokazati obim i stepen religioznosti nekih evropskih drustava, potom u posebnom tekstu ruski slucaj i na kraju religioznost i vezanost ljudi za religiju i crkvu u Srbiji. Ovakav sled objavljivanja ima svoju logiku: ocekujuci sprovodjenje empirijskog ispitivanja pod nazivom "Evropsko istrazivanje vrednosti" u gotovo svim evropskim zemljama, i po prvi put u Srbiji sredinom 2008. godine, autor zeli (...) da najpre prezentuje rezultate prethodnih socioloskih istrazivanja, reprezentativne za evropski prostor, a potom i za pravoslavni prostor u zemlji sa najvecim brojem pravoslavaca u svetu. Tako ce u poslednjem prilogu autor moci da komparira religijsku situaciju u Srbiji ne samo sa religioznom Evropom nego i sa religioznom pravoslavnom Rusijom. (shrink)

In this article the conceptual connections between Wittgenstein’s On Certainty and the work of three contemporary feminist epistemologists: standpoint theorist Sandra Harding and feminist empiricists Helen Longino and Lynn Hankinson Nelson, are explored. The inquiry reveals both surprising similarities and important differences between Wittgensteinian and feminist epistemologies. Exploring these similarities and differences clarifies Wittgenstein’s epistemology and reveals the ways in which feminist epistemologists developed the themes from On Certainty.Članak istražuje pojmovne veze između Wittgensteinova spisa O izvjesnosti i rada triju suvremenih (...) feminističkih epistemologinja: teoretičarke stajališta Sandre Harding i feminističkih empirista Helen Longino i Lynn Hankinson Nelson. Ispitivanje otkriva kako iznenađujuće sličnosti, tako i važne razlike između wittgensteinovske i feminističkih epistemologija. Istraživanje tih sličnosti i razlika pojašnjava Wittgensteinovu epistemologiju i razotkriva načine na koje su feminističke epistemologinje razvile teme iz spisa O izvjesnosti. (shrink)

U svijetu postoje raznolike kulture – kulturna raznolikost, ali i tendencija nestajanja kulturne raznolikosti – kulturna entropija. Istodobno se povećava dominacija moderne kulture – homogenizacija kulture. S neolitskom revolucijom uslijedila je kulturna eksplozija, a s industrijskom revolucijom i kulturna implozija. U radu se problematiziraju dvije teze: da je raznolikost kultura vrijednost za čovječanstvo, i druga da je homogeniziranje kulture neizbježna tendencija u kulturnoj evoluciji homo sapiensa. Osnovna teza je da se u post/modernosti zbivaju dva paralelna procesa homogeniziranja: biotička homogenizacija i (...) kulturna homogenizacija. U procesu globalizacije empirijski se mogu prepoznati obje tendencije. Paradoksalno je da se štiti raznolikost kultura i biološka raznolikost, a kritizira homogenizacija kulture i biotička homogenizacija, dok se istodobno nastavlja globalna tendencija kulturne implozije. Kao empirijska potkrepa ovom diskursu izložit će se rezultati empirijskog istraživanja mišljenja o perspektivama raznolikosti kultura u svijetu. Riječ je o vrednovanju raznolikosti kultura, predmodernih i moderne kulture. Istraživanje je provedeno na tri skupine ispitanika: likovnog studija, humanističkog studija i tehničkog studija. Rezultati se analiziraju s obzirom na studijska usmjerenja, religioznost, političku orijentaciju i spol studenata/ica. (shrink)

Autor u tekstu kritički analizira Berdjajevljevu filozofiju stvaralaštva, iz cjelovitosti njegove filozofske misli, s posebnim naglaskom na odnosu sa slobodom. Započinje svoje ispitivanjem uvođenjem u egzistencijalnost autorova promišljanja teme i iznošenjem temeljnih pojmova. Potom slijedi istraživanje metafizičko-antropoloških temelja čovjekove sposobnosti za istinsko stvaranje. Kako ne bi bilo zabune oko naravi ljudskog stvaralaštva iz ‘meonske’ slobode, razjašnjena je bitna distinkcija između ljudskog i Božjeg stvaranja. Analizira se teurgija, kao specifičan oblik ljudskog stvaralaštva i način nadilaženja tragedije stvaralaštva. Kritički se ispituje (...) struktura čovjekova stvaralaštva, kao odnos čovjeka stvaraoca i svijeta. Konačno se nudi osnova za jednu buduću filozofiju čovjeka zasnovanu na ideji stvaralaštva.This article critically analyses Berdiaev’s philosophy of creativity in integrity of his philosophi­cal thought, with special emphasis on relation between creativity and freedom. The author be­gins his investigation with introduction in existentiality of Berdiaev’s analysis of the topic andwith explanation of fundamental concepts. Then follows investigation of metaphysical-anthro­pological foundations of human ability for genuine creativity. To avoid misunderstandings con­cerning nature of human creativity from ‘meonic freedom’, essential difference between humanand God’s creativity is explained. The article also analyses theurgy as specific form of humancreativity and a way to surpass tragedy of creativity. Structure of man’s creativity is criticallyanalysed as relation between man the creator and the world. Finally, it is offered a groundworkfor one future philosophy of man based on the idea of creativity. (shrink)

Ratovi u bivsoj Jugoslaviji devedesetih godina proslog veka doveli su ovaj region u centar medijske paznje i probudili odgovarajuce interesovanje i u akademskoj teoriji Zapada. Posto su poslednjem "otkrivanju Balkana" posredovali upravo ratovi, navijacki, povrsni ili egzoticni pristup pitanjima raspada SFRJ kao akademskoj temi nije neocekivan. S druge strane, u tematizovanju pitanja svoje savremenosti i najblize proslosti akademska javnost Srbije nije bila ni priblizno aktivna; iz najrazlicitijih razloga ali pre svega zbog nesklonosti sistematskim istrazivanjima, formiranje znanja i predstava o ovim (...) temama uglavnom je ostavljala medijima, publicistima kolegama izvan svoje akademske zajednice ili nekom kasnijem vremenu. Uprkos tome sto su predstave o poslednjim ratovima neretko pocivale na stereotipima i propagandi, kao i cinjenici da formirano znanje o ovoj problematici pati od grubog pojednostavljivanja, ova pitanja su retko bila podsticajna za domace istrazivace. Posebno su izbegavane teme velikog nasilja, pa su izvan akademske paznje ostali i najmarkantniji ratni dogadjaji, mozda i zato sto se smatralo da bi ono po cemu su region i Srbija postali poznati najbolje bilo sto pre zaboraviti. U retrospektivi, pak, savremeno akademsko cutanje o poslednjim ratovima tesko je posmatrati izvan kontinuiteta sa cutanjem iz vremena socijalizma i rata koji mu je prethodio. Zato se ovim tekstom ne pokrecu samo pitanja razloga netematizovanja najblize proslosti i uticaja cutanja u socijalizmu na ono sto je doslo posle njega, vec se podstice istrazivanje semantike i funkcija cutanja i precutkivanja u poslednjim ratovima, kao i uzajamni odnos izmedju cutanja i konstrukcija drustvenog pamcenja. (shrink)

Glazbena djela skladateljica važan su, ali nedovoljno obrađen segment glazbeno-povijesne baštine te u nedovoljnoj mjeri zastupljen element suvremene glazbene kulture. Djeca se s djelima skladateljica u prvom redu upoznaju u okviru osnovnoškolske nastave glazbe. U radu je prikazano istraživanje kojemu je cilj bio utvrditi zastupljenost djela skladateljica namijenjenih za slušanje i pjevanje u udžbenicima za Glazbenu kulturu koji su u uporabi u Hrvatskoj, a posebno djela hrvatskih skladateljica. U istraživanju je analiziran 21 udžbenik triju hrvatskih nakladničkih kuća. Rezultati ukazuju (...) na to da su u udžbenicima najviše zastupljena djela skladatelja, potom tradicijske skladbe, dok su djela skladateljica zastupljena u bitno manjoj mjeri. Autori predlažu revidiranje popisa djela za slušanje i pjevanje u udžbenicima za Glazbenu kulturu kako bi se u njih u većoj mjeri uvrstilo stvaralaštvo domaćih i stranih skladateljica. The female composers’ musical pieces are an important but relatively unknown part of the musical and historical heritage. They are also underrepresented in the contemporary musical culture. Children are introduced to works of female composers mainly through the music curriculum in primary schools. This paper presents the research of the Music education textbooks that are in use in primary schools in Croatia. The main aim of the research was to establish the number of compositions by female music composers in the overall number of compositions listed for listening and singing in textbooks, especially the presence of pieces authored by Croatian female composers. We have analyzed 21 textbooks from three Croatian publishing houses. Results show that compositions by male compositors are most often, and then follow traditional compositions, while the compositions of female composers are significantly less present. We propose the revision of the compositions for listening and singing that are included in the Music education textbooks in a way that would enable greater participation of work by both Croatian and other female composers. (shrink)

Ovaj rad govori o odnosu znanosti i filozofije ili, preciznije, o naturalizaciji filozofije. U prvom dijelu rada namjeravamo predstaviti Quineov teorijski okvir vezan za znanstveni utjecaj na filozofski diskurs i istraživanje. Quine je u svojim filozofskim spisima naglašavao važnost znanosti, u naturaliziranim ili normativnim epistemološkim oblicima. Ideja jedne održivije pozicije znanja utemeljene na znanosti često se smatra središnjom idejom Quineove epistemologije. Daleko od bilo kakvog oblika kozmičkog egzila, i filozofi, prema Quineu, prihvaćaju najbolje znanje koje im je u određenom (...) trenutku dostupno.Sličan fenomen pronalazimo u Descartesovom konceptu životinjskih duhova te se time potvrđuje teza o upotrebi najboljeg dostupnog znanstvenog znanja u određenom trenutku. Quineovu koncepciju, razvijenu u području analitičke filozofije, analiziramo na primjeru Descartesovog pojma životinjskih duhova, gdje se pokazuje utjecaj dominantne znanstvene paradigme na filozofski diskurs. Budući da Quineov okvir smatramo vrlo relevantnim, njegovo smo stajalište usvojili kao svojevrsnu interpretativnu paradigmu koja nam pomaže da bolje razumijemo određeni problem iz domene povijesti filozofije. Drugi dio rada analizira pojam životinjskih duhova koji su u Descartesovoj filozofiji shvaćeni kao posrednički entiteti koji povezuju um i tijelo. Nekoć snažna znanstvena ideja, životinjski duhovi su gotovo iščezli s napretkom znanosti te su zamijenjeni drugim znanstvenim paradigmama. Pojam životinjskih duhova smatran je Descartesovom kritičkom točkom i stoga je često zanemaren u filozofskim analizama. U ovom radu iznosimo hipotezu o tome kako je znanost preobrazila Descartesov filozofski diskurs analizirajući neobičan slučaj životinjskih duhova, pokazujući u isto vrijeme ograničenja i nedostatke novog modusa philosophandi. (shrink)

The issue of traditionalism versus modern subjectivism in the light of the conflict of Edmund Burke`s conservatism with the Enlightenment as the ideological basis of the French revolution was not discussed or studied sufficiently in our political and philosophical theory. In this paper we are reconsidering a theoretical debate between arising modern rationalism of Enlightenment and European traditionalism. The text further explains on the reasons for choosing this subject and course the research will take subsequently. An overview is provided of (...) the most important topics as well as a preliminary conception of the problem structure in this research. Considering the importance and overwhelming influence exhorted by French revolution it is only logical that the event of such magnitude met not only with approvals but with challenges and disputes as well, and all of it contributed to the theoretical considerations of the historical sense and purpose of this event. The aim of the project is to provide explanations and evaluations of the origins Enlightenment on one hand side and theoretically reconsidered traditionalism on the other. Looking at the dawn of modern era and evaluating these events would cast sharper light on the spirit of times of this crucial moment of history, and it would provide new basis for reconsideration of the achievements and implications of the fundamental ideas of Moderna. Pitanje odnosa tradicionalizma i moderne subjektivnosti, posebno u konkretnom kontekstu suceljavanja konzervativizma Edmunda Berka i prosvetiteljstva kao idejna osnove Francuske revolucije, i pored svog neospornog znacaja, kod nas ni izdaleka nije dovoljno razmotreno i osvetljeno. Radi se, dakle, o teorijskom suceljavanju starog evropskog tradicionalizma i nastupajuceg modernog prosvetiteljskog racionalizma. U tekstu se obrazlaze zbog cega je ova tema uzeta za predmet istrazivanja, kao i u kom smjeru ce se u osnovi istrazivanje kretati. Takodje, dat je pregled najvaznijih problemskih mjesta, relevantnih parametara, i kako je preliminarno zamisljena problemska struktura ovog istrazivanja. Posto Francuska revolucija predstavlja epohalni dogadjaj koji je opredijelio prelaz iz tradicionalne Evrope u moderno doba, sasvim je prirodno da je dogadjaj od takvog znacaja izazvao ne samo odobravanja, vec i reakciju i osporavanja, koja su sa svoje strane uticala na dalju teoretizaciju svrhe i smisla ovog istorijsko-drustvenog preokreta. Osnovni cilj istrazivanja je da se rasvjetli fundamentalna ravan nastanka kako prosvetiteljstva tako i teoretizovanog tradicionalizma, cime se umnogome doprinosi da se jasnije razaznaju svi slojevi prosvetiteljskog teorijskog koncepta, kao i teorijska utemeljenost konzervativizma, koji je u vidu tradicionalizma veoma dugo i bez razvijene teorijske podloge predstavljao neupitanu vladajucu formu za ukupan drustveni i politicki zivot. Ovakav pristup doprinosi da se jasnije osvjetli duh vremena na prelazu u moderno doba, u kome je doslo do radikalnog preokreta u svim sferama zivota. Neophodno je, dakle, da se i iz ove perspektive reaktualizuje promisljanje dometa i implikacija fundamentalnih ideja moderne. (shrink)

The author analyzes recent Polish debates on researching silenced aspects of national history and the problem of the "collective guilt". One of the major questions arising in these debates is: does the study of "white spots" from the past lead to a trauma of continuous collective self-blame? In Poland, a specialized institution, the Institute of National Memory, was founded in 1998, engaging in research, documentation and public education on events related to German and Soviet occupation during WWII and the activity (...) of political police under communism. Polish debates on the past got particularly inflamed after the discovery made by the historian J.T.Gross on the participation of Poles in the massacre of Jewish inhabitants of the town of Jedwabne in 1941. His book published in 2000 provoked a heated debate in which methodological, political and moral arguments were used on both sides. This case also occasioned a polemic between two prominent historians, identifying two basic visions of national history: the "monumental" one, recognizing only the heroic deeds that the nation takes pride in, and the "skeptical" one, which looks for silenced and shameful facts. Though both participants in the polemic opt for the third vision, the "objective" history which dispassionately seeks the truth, one of them stresses the role of the monumental history in maintaining the cohesion of the national community, while the other emphasizes that the collective acknowledgement of the nation's crimes can be a basis for national pride.. U ovom clanku autor analizira debate koje se u Poljskoj vode oko istrazivanja precutanih aspekata nacionalne istorije i problema "kolektivne krivice". Jedno od osnovnih pitanja koja se u tim debatama namecu glasi: da li se istrazivanje "belih mrlja" iz proslosti moze, ili cak mora, pretvoriti u traumu neprekidnog kolektivnog samooptuzivanja? U Poljskoj je 1998. osnovana specijalizovana ustanova, Institut nacionalnog pamcenja, koji se bavi istrazivanjem, dokumentacijom i javnom edukacijom o dogadjajima vezanim za nemacku i sovjetsku okupaciju tokom II svetskog rata i delovanje politicke policije za vreme komunizma. Poljske debate o proslosti posebno je rasplamsalo otkrice istoricara J.T. Grosa o ucescu Poljaka u istrebljenju jevrejskog stanovnistva gradica Jedvabne 1941. godine. U zaostrenoj polemici koju je Grosova knjiga, objavljena 2000. godine, izazvala u strucnoj i siroj javnosti korisceni su argumenti metodoloske, politicke i moralne prirode. Ovaj slucaj je takodje posluzio kao povod za polemiku dvojice istaknutih istoricara u kojoj su identifikovane dve osnovne vizije nacionalne istorije: "monumentalna", koja priznaje samo herojska dela kojima se nacija ponosi, i "skepticna", koja traga za precutanim cinjenicama zbog kojih se treba stideti. Iako se oba ucesnika u polemici zalazu za trecu, "objektivnu" istoriju koja ce bez strasti tragati za istinom, jedan od njih naglasava ulogu monumentalne istorije u ocuvanju kohezivnosti nacionalne zajednice, dok drugi istice da i kolektivno priznanje sopstvenih zlocina moze biti osnova za nacionalni ponos. (shrink)

U ovom članku daje se prikaz hrvatskih sljedbenika teorije relativnosti iz redova matematičara, fizičara, prirodoslovaca i tehničara. Istraživanje se odnosi na sveučilišna predavanja, seminare, znanstvene i popularne članke, prevedene znanstvene, stručne i popularne knjige i ostale publikacije u svezi s Einsteinovom teorijom relativnosti. Prikaz rezultata istraživanja iznosi se povijesnim redoslijedom s kratkim osvrtom na značenje i osnovne biografske podatke sljedbenikâ teorije relativnosti kod nas.Dieser Artikel gibt einen Űberblick der kroatischen Anhänger der Relativitätstheorie aus denReihen der Mathematiker, Physiker, Naturwissenschaftler und (...) Techniker. Die Untersuchungberichtet über Vorlesungen an Universitäten, wissenschaftliche und populäre Artikel, Übersetzungenwissenschaftlicher und populärerBücher sowie übrige Publikationen in VerbindungmitEinsteinsRelativitätstheorie. Die jeweiligen Veranstaltungenund Publikationen werdenin derReihenfolgeihresgeschichtlichen Erscheinens aufgeführt und sind versehen mit einem kurzenKommentarzu ihrerBedeutung sowie mit wesentlichen biografische Angabenzu den Anhängernder Relativitätstheorie hierzulande. (shrink)

U ovome ogledu najprije uvodim u teorije moralnog osjećaja Francisa Hutchesona, Davida Humea i Adama Smitha te razjašnjavam važne razlike među njima. Potom ispitujem da li moralni sud koji se zasniva na moralnom osjećaju varira ovisno o metafizičkim vjerovanjima. U tu svrhu te teorije uglavnom primjenjujem na pitanja kao što su istraživanje matičnih stanica, pobačaj i aktivna eutanazija. U svim trima teorijama neistinita religijska vjerovanja mogu iskriviti moralni sud. U Hutchesonovoj teoriji odgovori na problem istraživanja matičnih stanica, pobačaja i (...) aktivne eutanazije ne mijenjaju se ovisno o metafizičkim vjerovanjima promatrača. No odgovori na ta pitanja mogu se promijeniti ovisno o djelatnikovim metafizičkim vjerovanjima. Humeova teorija ne može pružiti odgovore na problem istraživanja matičnih stanica i pobačaja kada primatelj (onaj na koga utječe djelatnikova radnja) jest embrij ili fetus, dok odgovor na problem aktivne eutanazije ne može pružiti kada je pacijent nesvjestan. Može pružiti odgovore na problem pobačaja kada je primatelj trudnica, a na problem aktivne eutanazije kada je pacijent svjestan. No odgovori mogu varirati ovisno o ženinim ili pacijentovim metafizičkim vjerovanjima. Smithova teorija može pružiti odgovore na problem istraživanja matičnih stanica, pobačaja i eutanazije. No odgovori mogu varirati ovisno o djelatnikovim metafizičkim vjerovanjima. To pokazuje da sam moralni osjećaj u tim teorijama ne može identificirati primjereno moralno stajalište. (shrink)

Namjera je ovog članka da se skicira portret Ante Pažanina kao filozofa, istraživača i autora, te kao profesora, prevoditelja i javnoga djelatnika, odnosno da se kaže nešto ne samo o njegovu djelu nego i o njegovu liku. U tom smislu, članak se više oslanja na reminiscencije na Pažaninovu predavačku djelatnost negoli na istraživanje njegova filozofskog opusa, iako se naglašavaju ključna uporišta njegove filozofije . Zaključuje se kako je glavna značajka Pažaninova djela – živi dijalog sa suvremenicima i misliteljima prohujalih (...) vremena, koji su zahvaljujući njegovu pristupu također postajali suvremenima – bila trajno prisutna i u njegovoj profesorskoj djelatnosti.The intention of this paper is to sketch a portrait of Ante Pažanin as a philosopher, researcher and author, as well as a professor, translator and public servant, i.e. to speak not only about his work but also his figure. In this sense, the paper relies more on reminiscences on Pažanin’s lecturing activities than on research of his philosophical works, although the key strongholds of his philosophy are emphasised. It is concluded that the main characteristic of Pažanin’s work – live dialogue with contemporary thinkers as well as those of the past times, who also became contemporary by virtue of his approach – was permanently present in his professorial activities. (shrink)

Kako bismo utvrdili značajke učinkovitog stručnog usavršavanja učitelja prirodoslovne grupe predmeta, na temelju sustavnog pregleda literature izabrali smo i proveli analizu devet učinkovitih eksperimentalnih i kvazi eksperimentalnih istraživanja. Utvrdili smo kako bi stručno usavršavanje bilo dobro započeti inicijalnim radionicama koje je potrebno nastaviti kroz susrete zajednica učenja za vrijeme ostvarivanja promjena. Uz to je važno osigurati potporu i vođenje učitelja te nastavne materijale za učitelje i učenike. Stručno usavršavanje može biti učinkovito samo ako doprinese boljim učeničkim rezultatima, a to je (...) moguće postići promjenama u nastavi koja bi trebala polaziti od jasno postavljenih ciljeva u skladu s kojima učitelji pripremaju nastavne aktivnosti koje učenike potiču na istraživanje, rješavanje životnih problema, aktivno i suradničko učenje te znanstveno i metakognitivno mišljenje. In order to affirm the characteristics of efficient professional training of teachers in the natural sciences, on the basis of a systematic overview of the literature, we chose and implemented an analysis of nine efficient experimental and quasi-experimental research designs. We affirmed that professional training should begin with initial workshops, which should continue through meetings of learning cummunities during these changes. Additionally, it is important to ensure support and guidance for teachers, as well as teaching materials for teachers and students. Professional training can be considered efficient only if it contributes to improved academic performance; this can be attained through changes in teaching, which should be founded on clearly established goals in accordance with which teachers may prepare teaching activities that inspire students to research, solve everyday problems, take part in active and cooperative learning, and think scientifically and metacognitively. (shrink)

Ovaj rad predstavlja rezultate empirijskog istraživanja provedenog radi ispitivanja mišljenja učitelja vokalno-instrumentalne i teorijske nastave pri hrvatskim i srpskim glazbenim školama o učenju na daljinu. Istraživanje je provedeno tijekom svibnja 2020., u vrijeme kad su sve glazbene škole zbog pandemije COVID-19 u potpunosti prešle na sustav učenja na daljinu. Rezultati pokazuju da su se učitelji, usprkos brojnim problemima, osobito lošim internetskim vezama i lošom kvalitetom zvuka dobivenim elektroničkim uređajima, uspješno nosili s realizacijom nastave glazbe na daljinu. Pronađene su statistički (...) značajne razlike u odgovorima nastavnika o učenju na daljinu s obzirom na vrstu nastave koju vode, pa su učitelji koji izvode instrumentalnu i vokalnu nastavu bili bolji u izvođenju učenja na daljinu u odnosu na one koji vode teorijsku nastavu. Usprkos vjerovanju nastavnika da je prijenos potpunog znanja nemoguć putem tehnologije, većina njih otvorena je za mogućnost smislene primjene IKT-a. Stoga se intenzivira pitanje profesionalnog usavršavanja i kontinuirane podrške učiteljima od strane nadležnih institucija Hrvatske i Srbije. This paper presents the results of empirical research conducted to examine the opinion of teachers of vocal, instrumental, and theoretical teaching at Croatian and Serbian music schools on distance learning. The survey was conducted during May 2020, at a time when all music schools have completely switched to a distance learning system due to the COVID-19 pandemic. The results showed that teachers, despite numerous problems, especially poor internet connections and poor sound quality obtained by electronic devices, have successfully coped with the realization of distance music teaching. Statistically significant differences were found in teachers’ responses about distance learning regarding the type of classes led by teachers, so teachers who lead instrumental and vocal classes are better at performing distance learning compared to those who lead theoretical classes. Despite the belief of teachers that the transfer of complete knowledge is impossible through technology, most of them are open to the possibility of meaningful application of ICT. Therefore, the issue of professional development and continuous support to teachers by the competent institutions of Croatia and Serbia is intensifying. (shrink)

Procjenjuje se da trenutačno u Republici Hrvatskoj tijekom godine oko 12 000 djece ima jednog ili oba roditelja u zatvoru, dok je broj djece bivših zatvorenika značajno veći. Djeca zatvorenika svakodnevno se susreću sa stigmatizacijom zbog roditeljskog izvršavanja kazne. S obzirom na to da su odgojno-obrazovne ustanove mjesta koja mogu imati protektivnu ulogu, provedeno je istraživanje o stavovima pedagoških profesionalaca prema djeci zatvorenika. Rezultati pokazuju kako kod pedagoških profesionalaca postoji tendencija biološkom determinizmu, uz neujednačenost u strukturama afekata, ponašanja i (...) kognicije. Struktura stavova nije povezana s radnim iskustvom i razinom formalnog obrazovanja pedagoških profesionalaca. Ipak, u subskali kognicije pokazalo se da nešto pozitivnije stavove imaju pedagoški profesionalci koji su prethodno imali iskustva s djecom zatvorenika. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu i vrijednost dodatnih edukacija za pedagoške profesionalce na temu rada s djecom zatvorenika, kao i jačanje socijalne mreže podrške djeci i obiteljima koja bi uključivala vršnjačku podršku, zagovaračke kampanje za širu javnost, intersektorsku suradnju te participativna istraživanja s djecom, obiteljima i zatvorenicima. It is estimated that in Croatia around 12 000 children have one or both parents in prison, while the number of children of ex-prisoners is even higher. Children of prisoners are stigmatized on daily basis, due to parental incarceration. Regarding the fact that educational institutions can be a safe-places with strong protective role, the survey among pedagogical professionals towards children of prisoners was conducted. Results showed that pedagogical professionals nurture biological determinism, with inconsistency in structural aspects of affects, behavior, and cognition. The structure of the attitudes is not connected with professionals’ working experience, and their formal level of education. However, in the cognition subscale, more positive attitudes have pedagogical professionals with previous experiences with children of prisoners. Obtained results reveal the need for further education about children of prisoners, as well as the need for strengthening the social support for children and families, including peer support, advocacy aimed at broader society, intersectoral cooperation, and participative research engaging the children, families and prisoners. (shrink)

Autor u ovom tekstu pokusava da odgovori na pitanje o broju religioznih ljudi danas u dvema postkomunistickim i pravoslavnim zemljama, a potom i o broju pravoslavnih vernika u njima. U tom smislu se analiziraju brojni podaci iz empirijske evidencije uz upotrebu velikog broja indikatora o kojima se raspravlja u tekstu. Autor ih analizira prvo kao indikatore predstavne dimenzije religioznosti, zatim kao indikatore verovanja u dogmatsko jezgro hriscanstva, indikatore aktuelne crkveno-obredne prakse i kao indikatore tradicionalnog odnosa prema religiji i crkvi. Ovim (...) analizama autor nastoji da pronadje onoj kriterijum ili skup kriterijuma koji ce najbolje da izrazi religioznost stanovnistva na nekom prostoru. U toj analizi se identifikuju tri pristupa u ruskoj sociolosko-religioloskoj literaturi. Prvi je imenovan kao klasicni, pozitivisticki pristup, drugi kao postklasicni ili fenomenoloski a treci kao sinteticki. Zatim autor raspravlja o pojmu vezanosti ljudi za religiju i crkvu i indikatorima te vezanosti kao i o indeksima koji su socioloski pogodniji za ispitivanje religijsko-crkvenog kompleksa. Na kraju autor daje nekoliko metodoloskih uputstava za sociolosko iskustveno istrazivanje religioznosti. (shrink)

In this text we offer an overview of Festini’s works on history of Croatian philosophy. The article is divided in five parts in which we discuss Festini’s attitude towards Croatian Renaissance philosophers, eighteenth and nineteenth century Croatian philosophers, and two philosophers from the twentieth century (Vladimir Filipović and Marija Brida). Majority of Festini’s texts were published in the journal Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine.

U ovom radu istražujem kako su se Hjumova gledišta o odnosu između skepticizma i filozofije razvijala i kako su sazrevala tokom njegovog filozofskog rada. Hjumovo prvo delo, Rasprava o ljudskoj prirodi, ostavlja otvoreno pitanje zašto bi se iko bavio filozofijom u svetlu otkrića da su skeptički argumenti neoborivi. Cilj mi je da pokažem da, iako se Hjumov stav o skepticizmu i njegova skeptička pozicija nisu suštinski menjali tokom godina, Istraživanje o ljudskom razumu i Dijalozi o prirodnoj religiji, kao i (...) nekoliko njegovih kraćih spisa sadrže interesantne promene, dodatke i poboljšanja kada je reč o njegovom shvatanju toga na koji način skepticizam može da utiče na filozofiju. Tek u svom poslednjem delu Hjum nedvosmisleno tvrdi da skepticizam ostvaruje trajan i pozitivan uticaj na naše bavljenje filozofijom, a ovaj uticaj se pre svega ogleda u intelektualnoj skromnosti i ograničavanju predmeta filozofskog istraživanja. (shrink)

U radu je istražen utjecaj završenog srednjoškolskog obrazovanja i dobi/godine studije na interkulturalnu efikasnost studenata i njihove preferencije glazbi svijeta, zatim povezanost između interkulturalne efikasnosti i preferencija glazbi svijeta te utjecaj poznatosti na preferencije glazbenih ulomaka. Istraživanje je provedeno na uzorku studenata različitih fakulteta Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu, pomoću upitnika sastavljenog od tri dijela: Upitnik općih podataka, Upitnik interkulturalne efikasnosti te Upitnik za ispitivanje glazbenih preferencija. Rezultati ne potvrđuju utjecaj vrste završene srednje škole ni dobi/ godine (...) studija na razinu interkulturalne efikasnosti studenata, niti na njihove preferencije glazbi svijeta. Potvrđeno je postojanje povezanosti između razine interkulturalne efikasnosti i preferencija glazbi svijeta te između poznavanja glazbe i preferencija glazbenih ulomaka. Dobiveni rezultati imaju značajne glazbeno-pedagoške implikacije, posebno u kontekstu visokoškolskog obrazovanja. The paper explored the influence of high school education and age/year of study on students’ intercultural effectiveness and their world music preferences, the relationship between intercultural effectiveness and world music preferences, and the influence of familiarity of music on music preferences. The research was conducted on a sample of students from different faculties of the University of Split and the University of Zagreb, using a questionnaire composed of three parts: The Sociodemographic Questionnaire, The Intercultural Effectiveness Scale and The Music preferences Questionnaire. The results do not confirm the influence of the type of high school education or age/year of study on the level of the students’ intercultural effectiveness, nor on their world music preferences. The existence of a relationship between the level of students’ intercultural effectiveness, world music preferences and between familiarity of music and music preferences has been confirmed. The obtained results have significant implications for music pedagogy, especially in the context of higher education. (shrink)

Tekst analizira nacin na koji nastavno osoblje na Beogradskom univerzitetu percipira bolonjski proces, nacelno i unutar lokalnog srpskog socijalnog i univerzitetskog konteksta; razlicite upravne instance unutar univerzitetskog obrazovnog sistema, mesto nastavnika unutar obrisa novog visokoskolskog obrazovnog sistema u procesu bolonjske transformacije. Empirijsku osnovu predstavlja istrazivanje o uslovima rada nastavnog osoblja koje je Centar za obrazovne politike iz Beograda izveo na pet fakulteta Beogradskog univerziteta tokom 2008 godine.

Tekst analizira nacin na koji nastavno osoblje na Beogradskom univerzitetu percipira bolonjski proces, nacelno i unutar lokalnog srpskog socijalnog i univerzitetskog konteksta; razlicite upravne instance unutar univerzitetskog obrazovnog sistema, mesto nastavnika unutar obrisa novog visokoskolskog obrazovnog sistema u procesu bolonjske transformacije. Empirijsku osnovu predstavlja istrazivanje o uslovima rada nastavnog osoblja koje je Centar za obrazovne politike iz Beograda izveo na pet fakulteta Beogradskog univerziteta tokom 2008 godine.

An analysis of students’ difficulties for a curricular topic may help the educator to gain better insight into students’ reasoning about that topic which is a prerequisite for high-quality teaching. The purpose of this study was to demonstrate how distractor analysis may be used for identifying students’ difficulties in a certain topic. In order to be in position to perform invariant measurement and to easily relate students’ difficulties to their achievement levels, we decided to take a Rasch modeling approach. Our (...) study included 14 wave optics items and 286 students from five universities in Slovenia, Croatia, and Bosnia and Herzegovina. Rasch modeling was used to estimate item and student measures, as well as to create option probability curves which allowed us to relate students’ achievement levels to the choice of individual distractors. It has been found that all 14 included items function in line with the Rasch model. In 10 out of 14 items there were distractors chosen by at least 25% of students. For several out of these 10 items, the option probability curves indicated that attractiveness of individual distractors depended on students’ ability levels. We could conclude that the Rasch-based distractor analysis may provide very useful information for differentiation of physics instruction. Analiza studentskih poteškoća vezanih za određenu nastavnu temu može pomoći predavaču u stjecanju boljeg uvida u studentsko razumijevanje određene teme, što je preduvjet za visokokvalitetnu nastavu. Svrha ovog istraživanja sastojala se u demonstriranju načina na koji analize ometača mogu biti iskorištene za identificiranje studentskih poteškoća u određenom području. Kako bismo mogli provoditi invarijantna mjerenja i lako povezati studentske poteškoće s razinama njihovih postignuća, odlučili smo se studiju provesti u okviru Rasch formalizma. Naše istraživanje obuhvatilo je 14 zadataka iz područja valne optike i 286 studenata s pet sveučilišta u Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Rasch modeliranje korišteno je za procjenu težine zadataka i sposobnosti studenata, kao i za kreiranje krivulja vjerojatnosti ponuđenih opcija što nam je omogućilo povezivanje razine razumijevanja studenata s izborom pojedinačnih ometača. Utvrđeno je da svih 14 zadataka funkcionira u skladu s Rasch modelom. Za 10 zadataka imali smo ometače koje je odabralo najmanje 25 % studenata. Kod nekoliko od ovih 10 zadataka krivulje vjerojatnosti ponuđenih opcija ukazuju na to da atraktivnost pojedinačnih ometača ovisi o razinama sposobnosti učenika. Možemo zaključiti da analiza ometača primjenom Rasch modeliranja može dati vrlo korisne informacije za diferencijaciju nastave fizike. (shrink)

Analiza studentskih poteškoća vezanih za određenu nastavnu temu može pomoći predavaču u stjecanju boljeg uvida u studentsko razumijevanje određene teme, što je preduvjet za visokokvalitetnu nastavu. Svrha ovog istraživanja sastojala se u demonstriranju načina na koji analize ometača mogu biti iskorištene za identificiranje studentskih poteškoća u određenom području. Kako bismo mogli provoditi invarijantna mjerenja i lako povezati studentske poteškoće s razinama njihovih postignuća, odlučili smo se studiju provesti u okviru Rasch formalizma. Naše istraživanje obuhvatilo je 14 zadataka iz područja (...) valne optike i 286 studenata s pet sveučilišta u Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Rasch modeliranje korišteno je za procjenu težine zadataka i sposobnosti studenata, kao i za kreiranje krivulja vjerojatnosti ponuđenih opcija što nam je omogućilo povezivanje razine razumijevanja studenata s izborom pojedinačnih ometača. Utvrđeno je da svih 14 zadataka funkcionira u skladu s Rasch modelom. Za 10 zadataka imali smo ometače koje je odabralo najmanje 25 % studenata. Kod nekoliko od ovih 10 zadataka krivulje vjerojatnosti ponuđenih opcija ukazuju na to da atraktivnost pojedinačnih ometača ovisi o razinama sposobnosti učenika. Možemo zaključiti da analiza ometača primjenom Rasch modeliranja može dati vrlo korisne informacije za diferencijaciju nastave fizike. (shrink)

U ovom radu ispituju se uticaji feministicke misli na sociolosku teoriju i istrazivanje, prelomljeni kroz poimanje podrucja svakodnevnog zivota. Obrazlaze se teza da izmedju feminizma i sociologije svakodnevnog zivota, onako kako se ona razvija u drugoj polovini XX veka, postoje bitne teorijske srodnosti. Glavni doprinosi feminizma socioloskoj konceptualizaciji svakodnevice identifikuju se u dve oblasti: sadrzajnih inovacija (proucavanje ranije zanemarenih drustvenih fenomena, posebno sfere privatnosti) i epistemoloskih pomeranja (osporavanje pozitivistickih ideala objektivne i neutralne nauke o drustvu). Za podrobniji kriticki prikaz odabrano (...) je teorijsko stanoviste feministicke teoreticarke Doroti Smit. U zakljucnom delu rada ukazuje se na odredjene sporne tacke u feministickoj zamisli sociologije svakodnevnog zivota. (shrink)

Uloge edukatora u obrazovanju odraslih kontinuirano se mijenjaju, a sve ih se češće naziva mentorima, savjetnicima, motivatorima i evaluatorima, odnosno pridaju im se uloge za koje je nužno posjedovanje širokog spektra generičkih i specifičnih kompetencija. S obzirom na oskudan broj provedenih studija o kompetencijama edukatora u Republici Hrvatskoj, provedeno je istraživanje s ciljem ispitivanja i analiziranja stavova zaposlenika ustanova za obrazovanje odraslih o ključnim kompetencijama koje su potrebne za rad s odraslima te utvrđivanja stavova o važnosti pojedinih skupina kompetencija. (...) U istraživanju je sudjelovao 91 ispitanik, a podaci su prikupljeni mrežnim anketiranjem. Rezultati istraživanja sugeriraju da zaposlenici ustanova za obrazovanje odraslih smatraju da je za rad s odraslima potrebno posjedovati društvene kompetencije, kompetencije savjetovanja odraslih polaznika, osmišljavanja i razumijevanja procesa učenja, poučavanja i vrednovanja, kompetencije razvoja obrazovnih programa i korištenja novih tehnologija te kompetencije kontinuiranog profesionalnog razvoja, kao i da razumiju njihovu važnost za proces obrazovanja odraslih. The roles of educators in adult education are constantly changing. Educators are increasingly called mentors, counselors, motivators, and evaluators: roles for which it is inevitable to have a wide range of generic and specific competencies. Given the scarce number of studies on the competencies of educators in Croatia, a survey was conducted to examine and analyze the attitudes of employees of adult education institutions on key competencies needed to work with adults and to determine attitudes about the importance of certain groups of competencies. The total number of participants in the research was 91. The data was collected through an online survey. The results of the research suggest that employees of adult education institutions believe that working with adults requires social and counseling competencies, competencies for designing and understanding learning, teaching, and evaluation, competencies for developing educational programs, using new technologies and continuous professional development. In addition, they understand the importance of competencies for the adult education process. (shrink)

The paper is devoted to outlining the research topic to be dealt with by the author in the incoming period within the project of the Institute for Philosophy and Social Theory. Starting from "globalization" as the keyword of current debates on political, economic and cultural destiny of contemporary world, the author delineates the subject matter of his research as the critiques of the globalization process formulated in Russia and Serbia. In terms of contents, the research will be devoted to analyzing (...) and interpreting different philosophical-theoretical, political and ideological arguments used by the critics of the globalization process in political and cultural life of Russia and Serbia. The proposed comparative approach ought to provide an insight into the influence exerted by Russian opponents of globalization on domestic critics of the process, as well as to help understand the differences in resisting globalization that stem from different political, economic, military, cultural and international positions of the two countries in today's world. The basic aim of the research is to asses theoretical-argumentative and practical-political potentials of the critiques of globalization in these two post-communist countries. U radu je izlozen nacrt teme kojom ce se autor baviti u narednom istrazivackom ciklusu u okviru projekta Instituta za filozofiju i drustvenu teoriju. Polazeci od "globalizacije" kao kljucne reci tekucih debata o politickoj, ekonomskoj i kulturnoj sudbini savremenog sveta, autor je predmet svog istrazivanja ogranicio na kritike procesa globalizacije koje su formulisane u Rusiji i Srbiji. Sadrzinski, planirano istrazivanje ce biti posveceno analizi i interpretaciji razlicitih filozofsko-teorijskih, politickih i ideoloskih argumenata kriticara procesa globalizacije u politickom i kulturnom zivotu Rusije i Srbije. Predlozeni komparativni pristup treba da omoguci sagledavanje uticaja koji na domace kriticare globalizacije imaju protivnici tog procesa u Rusiji, kao i da olaksa razumevanje razlika u opiranju procesima globalizaciji koje su posledica razlicitog politickog, ekonomskog, vojnog, kulturnog i medjunarodnog polozaja ove dve zemlje u savremenom svetu. Osnovni cilj istrazivanja je procena teorijsko-argumentativnih i prakticno-politickih kapaciteta kritika globalizacije u ove dve postkomunisticke zemlje.. (shrink)

There is no doubt that Africa today is confronted with many economic, political, social, and developmental problems. The big question and the basic challenge is therefore how best we can tackle these problems especially as we begin and forge ahead in the third millennium. This paper attempts to elucidate a fundamental role that philosophy can play in this regard. It holds that philosophy, as a discipline in the humanities, can help shape fresh ideas that are humanistic in nature in the (...) sense that they encourage free enquiry and social agreement which are vital pillars for a fair and prosperous society; for a society without such genuine humanistic values will show many of the symptoms which are present in contemporary African societies. Nema sumnje da je danas Afrika suocena s mnostvom ekonomskih, politickih, drustvenih i razvojnih problema. Veliko pitanje i osnovni izazov, otud, jesu koji je najbolji nacin da se uhvatimo u kostac s tim problemima, posebno kako sve dublje zalazimo u treci milenijum. Ovaj clanak pokusava da osvetli temeljnu ulogu koju filozofija moze igrati s obzirom na pomenuto. On zastupa stanoviste da filozofija, kao humanisticka disciplina, moze pomoci u oblikovanju svezih ideja koje su po svojoj prirodi humanisticke u smislu da podsticu slobodno istrazivanje i drustveni sporazum koji su vitalni oslonci za jedno pravedno i napredno drustvo; jer, drustvo bez takvih genunih humanistickih vrednosti pokazivace mnoge simptome koji su prisutni u savremenim africkim drustvima. (shrink)

U tekstu se razmatraju neki problemi sa kojima se suocava istrazivanje zivotne sredine. Osim pojmovne problematike, svojestvene srpskom jeziku, resavanje realnih problema okruzenja generalno treba da resi dihotomiju antropocentrizam - biocentrizam koja izvire iz suprotstavljajuce ljudske prirode a upravo se u ekologiji pokazuje neodrzivom. Izmedju ostalih tema preispituje se znacenje teze o ekologiji kao novoj velikoj prici, koja omogucava da nauka i demokratija nastave da napreduju i medjusobno se legitimizuju, sa stanovista univerzalnog vazenja. Takodje se preispituje delotvornost teorija iz kojih (...) se izvodi beznacajnost ljudske vrste za njeno oslobadjanje od antropocentrizma koji suzava perspektivu opstanka. PR Projekat Ministarstva nauke Republike Srbije, br. 43007: Istrazivanje klimatskih promena i njihovih uticaja na zivotnu sredinu - uticaji, adaptacija i ublazavanje. (shrink)